Moja Prava i Obveze

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament). Zakon je nakon Ustava najviši i najvažniji pravni akt i svi drugi pravni akti u državi moraju biti s njime u skladu.

Postoje tri osnovne vrste zakona:
1. kazneni zakon bavi se kažnjavanjem ljudi koji su počinili zločin
2. građanski zakon bavi se slučajevima vezanim za ugrožavanje nečijih prava, ponajprije imovinskih, npr. ako jedna osoba prekrši ugovor koji je potpisala s drugom osobom, može biti tužena za nadoknadu štete
3. međunarodno javno pravo regulira međusobne odnose država. Međunarodno je pravo dijelom određeno sporazumima, konvencijama i deklaracijama. odrednice međunarodnog prava vezane su za višestoljetne običaje

Vodič za ostvarivanje prava i interesa građana pred javnim institucijama

SUDBENA VLAST U HRVATSKOJ

Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Prema Ustavu Republike Hrvatske sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.

Organizacija sudova u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi.

Redovni sudovi su:
– Općinski sudovi
– Županijski sudovi
– Vrhovni sud Republike Hrvatske

Specijalizirani sudovi su:
– Prekršajni sudovi
– Trgovački sudovi
– Upravni sudovi
– Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
– Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
– Visoki upravni sud Republike Hrvatske
– Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj. Nadležnost sudova određuje se zako­nom.

Sudovi u Vukovaru:
– Prekršajni sud u Vukovaru
– Općinski sud u Vukovaru
– Županijski sud u Vukovaru
Navedeni se sudovi nalaze na adresi Županijska ulica 33, 32000, Vukovar

POLICIJA

Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka. Također pojam označava i zgradu u kojoj se nalazi ta uprava. Policija građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih ustavom zaštićenih vrijednosti.

Policijski poslovi u prvom redu su:
1. zaštita života, prava, slobode,sigurnosti i nepovredivosti osobe,
2. zaštita javnog reda i mira te imovine
3. sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje, i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima
4. traganje za počiniteljima kaznenih djela za koje se progoni po sluzbenoj duznosti, i prekrsaja te njihovo dovodenje nadleznim tijelima
5. traganje za imovinskom koristi stecenoj kaznenim djelom
6. protueksplozijska zastita
7. poslovi zastite zracnog prometa propisane posebnim zakonom
8. poslovi na moru i unutarnjim plovnim putevima iz nadleznosti policije
9. nadzor i upravljanje cestovnim prometom,
10. poslovi sa strancima
11. nadzor državne granice,
12. postupanje s uhicenikom i pritvorenikom
13. osiguranje i zastita osoba, objekata i prostora
14. drugi poslovi određeni zakonom

POLICIJSKA UPRAVA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

Policijska uprava vukovarsko-srijemska teritorijalno je nadležna nad područjem vukovarsko-srijemske županije na kojem je ustrojeno pet gradova: Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok i Otok i 24 općine (Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, S.Jankovci, S.Mikanovci, Tompojevci, Tordinci, Tovamik, Trpinja, Vođinci i Vrbanja), koje teritorijalno pokrivaju 84 naseljena mjesta.

Sjedište policijske uprave vukovarsko srijemske je u Vinkovcima, u ulici Glagoljaška br 27 B, gdje je smješten policijski menadžment.

POLICIJA U ZAJEDNICI – KONTAKT POLICAJCI

Policija u zajednici je proces koji teži promjenama. Krajnji cilj ovog procesa jest transformacija iz tradicionalnog policijskog modela u model djelovanja policije u zajednici i izgradnja kompatibilnog modela organizacije rada policije u odnosu na zapadnoeuropske standarde.

Tko su kontakt policajci?

Kvartovski policajci ili kontakt – policajci su policijski službenici koji imaju svoje stalno područje ophodnje i svakodnevno komuniciraju s građanima te s njima uspostavljaju odnos povjerenja kako bi bolje uočavali i rješavali probleme na određenom području, npr. dijelu grada. Na taj način građani imaju “svog” policajca kojemu se mogu obratiti sa svojim prijedlozima i primjedbama.

U Policijskoj postaji Vukovar djeluje kontakt policija, a postajno područje podijeljeno je na 11 kontakt područja, i to:

1. kontakt područje Mitnica – obuhvaća naselje Mitnica sa pripadajućim ulicama:
B. J. Jelačića, Šibenska, Trg žrtava Ovčare, J. Kozarca, H. Gmainnera, Hrv. nezavisnosti, Domobranska, T. Ujevića, Fruškogorska, Đakovačka i A. G. Matoša.
Kontakt-policajac: Željko Ivanković
Telefon: 032/342 025

2. kontakt područje Sajmište – obuhvaća naselje Sajmište sa pripadajućim ulicama:
Vukovarskih vitezova, Fra K. Miošića, Milovo brdo, I. Meštrovića, Fra A. Tomaševića, Bogdanovačka, S. S. Kranjčevića, Trg drvena pijaca, E. unije, Ukrajinska, D. Pejačević, Tri ruže, E. Kvaternika, V. Lisinskog, J. Gotovca, S. Glavaševića, Zelena, Sajmište i Radnička.
Kontakt-policajac: Predrag Kolundžić
Telefon: 032/342 025

3. kontakt područje Vukovar stari – obuhvaća dio grada Vukovara sa ulicama:
Trg Republike Hrvatske, Frankopanska, Dr. F. Tuđmana, N. Tesle, V. Nazora, Lenjinovo šetalište, J. Rukavine, Ribarska, Lj. Gaja, N. Andrića, Trg k. Tomislava, H. Klain, Trg hrv. branitelja, S. Radića, Samostanska, A. Šenoe, A. Augustinčića, Trg Slavija, Šamac i Sv. Bone.
Kontakt-policajac: Saša Sabadoš
Telefon: 032/342 025

4. kontakt područje Vukovar novi – obuhvaća dio grada Vukovara sa ulicama:
Dunavski prilaz, Županijska, Dunavska, Parobrodarska, J. J. Strossmayera, Blok tržnica, Lokvanjski sokak, Fra G. Čevapovića, Dr. A. Bauera, L. Ružićke, K. A. Stepinca (desna strana), A. Hebranga, Trg žrtava fašizma, Bolnička i I. Gundulića (desna strana).
Kontakt-policajac: Mario Tomić
Telefon: 032/342 025

5. kontakt područje Olajnica – obuhvaća naselje Olajnica sa pripadajućim ulicama:
I. Gundulića (lijeva strana), K. A. Stepinca (lijeva strana), Olajnica, 204. vukovarske brigade, K. Tvrtka, J. Benašića, Mirogojska i M. Držića.
Kontakt-policajac: Marinko Ivičić
Telefon: 032/342 025

6. kontakt područje Borovo naselje – centar – obuhvaća naselje Borovo naselje – centar sa pripadajućim ulicama:
Jana Bate, V. Velebita, B. Zadre (dio), K. Zvonimira, Đ. Đakovića, I. L. Ribara, B. Bušića, Hrv. zrakoplovstva (desna strana), Dr. A. Starčevića (dio), Sportska, K. Ćosića, B.Vukasa, N. Perlić i R. Petrešina.
Kontakt-policajac: Zoran Čović
Telefon: 032/342 025

7. kontakt područje 12. redarstvenika – obuhvaća dio grada Vukovara sa ulicama:
Velebitska, M. Marulića, K. Domagoja, Voćinska, Cetinska, Padobranska, K. P. Krešimira, 12. redarstvenika, B. Zadre (dio), Željeznička, Domovinskog rata, Vijenac R. Boškovića, Dr. A. Starčevića (dio), Vijenac k. Branimira i Hrv. zrakoplovstva (lijeva strana).
Kontakt-policajac: Luka Grahovac
Telefon: 032/342 025

8. kontakt područje Borovo – obuhvaća naselje Borovo sa pripadajućim ulicama:
N. Tesle, N. Kovačevića, Grobljanska, B. Radičevića, Željeznička, Bulićeva, Partizanska, Gajićeva, Ratarski odvojak, Dunavska, Slobode, Trg palih boraca, Školska, Glavna (dio) i Željeznička.
Kontakt-policajac: Rade Milić
Telefon: 032/342 025

9. kontakt područje Sotin – obuhvaća mjesto Sotin sa svim pripadajućim ulicama.
Kontakt-policajac: Ljubomir Štorga
Telefon: 032/342 025

10. kontakt područje Trokut – obuhvaća dio grada Vukovara sa ulicama:
Vinkovačka do “Medike”, M. Trnine, K. Višeslava, F.Kuhača, Gospićka, Đergajska, Đergajski odvojak, Budžak, H. V. Hrvatinića, Pakračka, Vinkogradska, Kudeljarska (dio), Kriva bara, Kolodvorska, S. Filipovića i Srijemska.
Kontakt-policajac: Darko Hideg
Telefon: 032/342 025

11. kontakt područje Negoslavci – obuhvaća mjesto Negoslavci sa svim pripadajućim ulicama.
Kontakt-policajac: Nenad Hajduković
Telefon: 032/342 025

Koordinator za rad kontakt policije na području PP Vukovar je Ivan-Branimir Vrdoljak,
broj telefona za kontakt je 032/342 025, svaki radni dan od 7-15 sati, fax 032/342 101 (dežurstvo).

Upoznajte Vašeg kontakt policajca s problemima koji se odnose na:
1. zapuštanje djece i maloljetnih osoba
2. nemoćne i stare osobe o kojima se niko ne brine
3. zlostavljanje od strane drugih osoba i sl.
4. uništavanje tuđe i javne imovine
5. ostavljene ili nađene eksplozivne naprava i streljiva
6. nasilje u obitelji
7. opasna mjesta u okolici (otvorene šahte, trula stabla, itd.)

LJUDSKA PRAVA

Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Najvažniji dokumenti vezani za ljudska prava:
1. Opća deklaracija o pravima čovjeka
2. Europska konvencija o ljudksim pravima
3. Ustav Republike Hrvatske

Ljudska prava su ona prava koja su neophodna za život kao ljudsko biće – osnovni standard bez kojeg ljudi ne mogu preživjeti i razvijati se u dostojanstvu. Ona su svojstvena ljudskoj osobi, neotuđiva i univerzalna. Ujedinjeni narodi postavili su zajednički standard o ljudskim pravima s usvajanjem Opće deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine. Iako ta deklaracija nije dio obvezujućeg međunarodnog prava, njezino prihvaćanje od strane svih zemalja širom svijeta daje veliku moralnu težinu temeljnom principu da sva ljudska bića, bogata i siromašna, jaka i slaba, muška i ženska, svih rasa i religija, treba tretirati jednako i uz poštivanje njihove prirodne vrijednosti kao ljudskih bića.

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 10. prosinca 1948. godine

Članak 1.
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena
razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.

Članak 2.
Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike glede
rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog
podrijetla, imovine, rođenja ili neke druge okolnosti.
Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika zbog političkog, pravnog ili međunarodnog
statusa zemlje ili područja kojemu neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod
starateljstvom, nesamoupravno, ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.

Članak 3.
Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Članak 4.
Nitko se ne smije držati u ropstvu ili odnosu sličnom ropstvu; ropstvo i trgovina robljem
zabranjuju se u svim njihovim oblicima.

Članak 5.
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem
postupku ili kazni.

Članak 6.
Svatko ima pravo da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao osobu.

Članak 7.
Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu, bez ikakve
diskriminacije.
Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova
Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.

Čanak 8.
Svatko ima pravo na djelotvornu odštetu putem nadležnih domaćih sudova zbog djela kojima
su povrijeđena njegova temeljna prava zajamčena ustavom ili zakonom.

Članak 9.
Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatvoru ili izgonu.

Članak 10.
Svatko ima potpuno isto pravo na pravično i javno saslušanje od strane neovisnog i
nepristranog suda radi utvrđivanja njegovih prava i obveza, i bilo koje kaznene optužbe protiv
njega.

Članak 11.
1. Svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da ga se smatra nevinim dok se njegova krivnja
zakonski ne utvrdi u javnom postupku u kojemu su mu pružena sva jamstva za obranu.
2. Nitko ne smije biti proglašen krivim za kazneno djelo počinjeno činom ili propustom koji,
po domaćem ili međunarodnom pravu u času počinjenja nije bio predviđen kao kazneno djelo.
Ne smije se odrediti ni teža kazna od one koja je bila primjenjiva u času kad je kazneno djelo
počinjeno.

Članak 12.
Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili
dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na pravnu zaštitu protiv
takvog miješanja ili napada.

Članak 13.
1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka u granicama bilo koje države.
2. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju.

Članak 14.
1. Svatko pred progonom ima pravo tražiti i dobiti utočište u drugim zemljama.
2. Na to se pravo ne može pozivati u slučaju progona koji su izravna posljedica nepolitičkih
zločina ili djela protivnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 15.
1. Svatko ima pravo na državljanstvo.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoga državljanstva niti mu se smije odreći pravo na
promjenu državljanstva.

Članak 16.
1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih
ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka,
u braku i tijekom razvoda.
2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak.
3. Obitelj je prirodna i temeljna društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i države.

Članak 17.
1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu samostalno ili u zajednici s drugima.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

Članak 18.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se
mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili
privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i
obredima.

Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja
mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja
putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice.

Članak 20.
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi.

Članak 21.
1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno
izabranih predstavnika.
2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.
3. Volja naroda je temelj državne vlasti; ta se volja mora izražavati na povremenim i poštenim
izborima, koji se provode uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim
jednako slobodnim glasačkim postupkom.

Članak 22.
Svatko kao pripadnik društva ima, putem državnih programa i međunarodne suradnje, a u
skladu s organizacijom i mogućnostima svake pojedine države, pravo na socijalnu sigurnost i
ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava koja su uvjet njegova dostojanstva i
neometanog razvoja njegove osobnosti.

Članak 23.
1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete za rad i
zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svatko bez ikakve razlike ima pravo na jednaku naknadu za isti rad.
3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji
osigurava život dostojan čovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima
socijalne zaštite.
4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i njima pristupati kako bi zaštitio svoje interese.

Članak 24.
Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, uključujući razumno smanjenje radnih sati i
povremene plaćene neradne dane.

Članak 25.
1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i
njegove obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne
socijalne usluge, kao i pravo na zaštitu u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti,
udovištva, starosti ili nekog drugog životnog nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova
nadzora.
2. Materinstvu i djetinjstvu pripada posebna skrb i pomoć. Sva djeca, ona rođena u braku kao
i ona koja su rođena izvan njega, moraju uživati istu socijalnu zaštitu.

Članak 26.
l. Svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem
na osnovnom i općeobrazovnom stupnju. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno. Tehničko
i strukovno obrazovanje mora biti dostupno svima; više i visoko obrazovanje mora biti
dostupno svima prema sposobnostima.
2. Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačati poštivanje
ljudskih prava i temeljnih sloboda. On mora promicati razumijevanje, snošljivost i
prijateljstvo medu svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelatnost
Ujedinjenih naroda na održanju mira.
3. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru obrazovanja za svoju djecu.

Članak 27.
1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu svoje zajednice, uživati u
umjetnosti, pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti.
2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa od bilo kojeg znanstvenog,
književnog ili umjetničkog djela kojemu je autor.

Članak 28.
Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene
ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.

Članak 29.
1. Svatko ima obveze prema onoj zajednici u kojoj je jedino moguć neovisan i cjelovit razvoj
njegove osobnosti.
2. U korištenju svojih prava i sloboda svatko može biti podvrgnut samo onim ograničenjima
koja su utvrđena zakonom, isključivo radi osiguranja potrebnog priznanja i poštivanja prava i
sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i općeg blagostanja
u demokratskom društvu.
3. Ta prava i slobode se ni u kojem slučaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i načelima
Ujedinjenih naroda.

Članak 30.
Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo neke države, grupe ili pojedinca da poduzmu bilo koju akciju ili izvrše bilo koji čin kojim se poništava neko od ovdje utvrđenih prava i sloboda.

LOKALNO

Gradski program za mlade grada Vukovara

Program za mlade grada Vukovara temeljni je dokument lokalne politike usmjerene ka mladima čiji je cilj utjecati na poboljšanje uvjeta života u područjima obrazovanja, zapošljavanja, socijalne i zdravstvene politike, aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, kulturi, mobilnosti, informiranja mladih i dr.
Cilj je Programa poboljšati položaj mladih u gradu Vukovaru kroz jasno definirana područja i mjere te primjenu istih. Program definira sadašnje stanje, željeno stanje (ciljeve), mjere i prioritete za njihovo ostvarenje, kao i nositelje i suradnike.

Ovaj je Program obvezujuća osnova djelovanja lokalnih vlasti i institucija te smjernica za djelovanje Gradskog savjeta mladih Grada Vukovara, udruga za mlade i udruga mladih.