Zeleni Kutak

Okoliš je prirodno okruženje: litosfera, pedosfera, hidrosfera s kriosferom, atmosfera i biosfera te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja.

Prirodni okoliš ili prirodna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu. U suprotnosti je s izgrađenim okolišem.

Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, čovjek mijenja prirodni okoliš i to često tako da ga narušava. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sječom šuma, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom plinova, nuklearnim probama i dr. čovjek utječe na promjenu čitavih područja. Kao rezultat čovjekovih aktivnosti dolazi do promjena ili narušavanja ekosustava i klimatskih promjena na lokalnoj i globalnoj razini.

Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih. Iako se razvila kao grana biologije, ekologija se, osim onih iz biologije, koristi i saznanjima iz kemije, fizike, matematike, te brojnih drugih prirodnih znanosti. Ovaj se pojam često nepravilno koristi pri opisivanju aktivnosti vezanih uz zaštitu prirode.

ZAGAĐENOST
Zagađenje podrazumijeva onečišćenje tijela, predmeta, odjeće i obuće, prehrambenih namirnica, okoliša itd. zaraznim klicama te otrovima ili radioaktivnim tvarima, teškim metalima. Indijanska poslovica kaže: “Prirodu nismo nasljedili od pradjedova, već smo je posudili od unuka.”
Zagađenje je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi, sela, rijeke, mora… svi su pogođeni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. Zagađenje prirode je jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme.
Ljudi su mislili da mogu iskorištavati prirodna dobra do “besvijesti”. Smatrali su da su neiscrpna. Na žalost nije tako i potrebno je shvatiti koliko je životinjskih i biljnjih vrsta izumrlo i nestalo zahvaljujući nemilosti i nesmotrenosti čovjeka.
Znanstvenici kažu da je povećanje korištenja fosilnih goriva dovelo do porasta koncentracije ugljičnog dioksida vezanog u Zemljinoj atmosferi. To izaziva takozvani efekt staklenika, odnosno temperatura na površini Zemlje raste. Globalno zatopljavanje okrivljuje se i za druge velike promjene u okolišu, poput otapanja polarnog leda i jačih tropskih oluja.

Utjecaj pojedinih izvora energije na okoliš

Fosilna goriva – ova vrsta goriva ima daleko najveći negativni utjecaj na okoliš. Sagorijevanjem fosilnih goriva u atmosferu se ispuštaju ogromne količine ugljika koji se milijunima godina taložio i onda bio prekriven slojevima stijena i zemlje. Taj isti ugljik u atmosferi sad tvori ugljični dioksid koji je staklenički plin i time znatno utječe na temperature na Zemlji.

Bioenergija (biogoriva) – biogoriva stvaraju iste probleme kao i fosilna goriva, ali budući da se proizvodnjom biogoriva zatvara ugljični ciklus, biogoriva su manje štetna od fosilnih goriva. Zatvaranje ugljičnog ciklusa znači da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva prilikom rasta iz atmosfere uzmu određene količine ugljika koji se kasnije vraća u atmosferu izgaranjem tih biogoriva. Kod fosilnih goriva taj krug nije zatvoren, tj. ugljik se samo ispušta u atmosferu.

Solarna energija – iako energija Sunca ima ogroman potencijal, zbog male iskoristivosti bilo bi potrebno prekriti velike površine da se dobije iole ozbiljnija količina iskoristive energije. Takvo rješenje ekološki je prihvatljivo samo u područjima u kojima nema vegetacije, tj u pustinjama, a u „zelenim“ područjima to bi stvorilo preveliki negativni učinak na okoliš. Instaliranje solarnih kolektora ili solarnih ćelija na krovovima kuća gotova da nema negativnog učinka na okoliš.

Energija vjetra – sama proizvodnja energije iz vjetra nema ozbiljnijeg negativnog učinka na okoliš. Gledano iz ekološkog aspekta, jedina ozbiljnija zamjerka vjetroelektranama je negativan utjecaj na ptičje populacije, tj. elise vjetrenjača ubijaju ptice. Kao manje zamjerke vjetroelektranama navodi se vizualno zagađivanje okoliša, uništavanje netaknute prirode gradnjom pristupnih cesta do vjetrenjača i generiranje zvuka niske frekvencije koji negativno utječe na zdravlje ljudi (ometaju spavanje, izazivaju glavobolje, mogu izazvati anksioznost).

Energija vode – iskorištavanjem energije vode ne stvara se nikakvo zagađenje okoliša, ali sami infrastrukturni objekti mogu znatno utjecati na okoliš. Tako se gradnjom velikih brana poplavljuju velike površine i dižu razine podzemnih voda, a to može promijeniti cijeli lokalni biosustav. Dodatni problem je presijecanje prirodnih tokova vode i time presijecanje ruta kretanja pojedinih vodenih životinja.

Nuklearna energija – sama proizvodnja energije u nuklearnim elektranama iznimno je čist proces. Nama stakleničkih plinova ili drugih zagađenja, jedno dolazi do zagrijavanje vode koja se koristi za hlađenje reaktora, pa to može utjecati na biosustave. Najveći problem kod nuklearnih elektrana je upotrijebljeno gorivo koje je izuzetno radioaktivno i mora biti pohranjeno više stotina godina u posebnim skladištima pod zemljom.

Geotermalna energija – iskorištavanjem geotermalne energije ne dolazi do zagađenja okoliša. Isto kao i kod ostalih obnovljivih izvora energije i kod iskorištavanja geotermalne energije moraju se izgraditi neki infrastrukturni objekti, ali utjecaj tih objekata na okoliš je zanemariv kad se gleda količina proizvedene energije.

ŠTEDNJA ENERGIJE U KUĆANSTVU
Ekologija je definitivno prestala biti “tamo neki problem” i postala briga i zadaća svakog pojedinca. Kako mi u svojem domu možemo pridonijeti ovoj misiji, a da pritom ne potrošimo puno novca? Koji je najlakši i najbrži način da svoj dom pretvorimo u istinsko “zeleno” carstvo i tako doprinesemo svojoj, ali i dobrobiti budućih generacija?

Grijanje zimi
Zatvarati vrata između grijanih i negrijanih soba.
Grijati sobe na maksimalno 21°C. Svaki dodatni 1°C povećava račune za približno 15%.
Isključiti grijanje preko noći ili kad smo odsutni tijekom dana.
Kod plinskih grijača ugasiti kontrolni plamičak za vrijeme toplijih mjeseci.
Korisiti prenosni grijač umjesto centralnog grijanja, ukoliko je potrebno zagrijati samo jednu sobu.
Prilikom kupovine grijača, birati model koji ima termostat i/ili timer.
Prilikom kupovine grijača, birati model kojeg je iskoristivost energije označena sa 4 ili 5 zvjezdica.
Redovito servisirati grijače te ih održavati čistima.
Zatvoriti prozore i vrata, navući zavjese te spustiti rolete prilikom zagrijavanja prostorija.
Po mogućnosti koristiti stropni ventilator za jednoličnu cirkulaciju toplog zraka.

Hlađenje ljeti
Zasjeniti prozore zastorima, spustiti rolete ili sađenjem drveta.
Otvoriti prozore i pustiti svježi zrak u unutrašnjost kada je vani hladnije nego unutra.
Redovito održavati i čistiti klima uređaje.
Ne rashlađivati sobe ispod 24°C.
Preko noći ili kada smo odsutni isključiti klima uređaje.
Prilikom kupovine odabrati klima uređaj čija iskoristivost energije označena s 5 ili 6 zvjezdica.
Koristiti ventilatore za stvaranje laganog vjetrića. Nositi laganu odjeću.

Osvjetljenje
Gasiti svjetla kada napuštamo sobu.
Možemo li, u prostorijama gdje je svjetlo uključeno 4 ili više sati na dan, koristiti fluoroscentne lampe ili štedljive žarulje.
Koristiti timere il senzore za kontrolu vanjske i sigurnosne rasvjete.
Koristiti žarulje najmanje moguće snage potrebne za neku lokaciju.
Razmaknuti zavjese i što više koristiti prirodno svjetlo.

Topla voda
Slavine održavati u dobrom stanju – provjeravati da ne kapaju.
Provjeriti grijač vode je li podešen na pravu temperaturu – ne prevruće.
Koristiti hladnu vodu za ispiranje odjeće ili posuđa.
Isključiti grijač vode kada odlazimo na godišnji odmor.
Koristiti štedljivi tuš.
Prakticirati tuširanje radije nego kupanje.
Prilikom kupovine grijača vode, odabrati model čija je iskoristivost energije označena s 5 ili 6 zvjezdica.

Hladnjaci
Odmrznuti i očistiti unutrašnjost hladnjaka barem svakih šest mjeseci.
Temperaturu u hladnjaku držati između 3°C i 5°C.
Temperaturu u zamrzivaču držati između -18°C i -15°C.
Paziti da vrata frižidera dobro zaptivaju.
Namirnice postavljati na takav način da hladan zrak može normalno strujati.
Hladnjak postaviti na zasijenjenu i hladnu lokaciju.
Vrata hladnjaka otvarati samo kada stvarno nešto trebamo te ih sto kraće držati otvorenima.
Mora postojati dobro strujanje zraka iz hladnjaka.
Prilikom kupovine hladnjaka, odabrati model čija je iskoristivost energije označena s 5 ili 6 zvjezdica (A klasa uređaja).

Pranje i sušenje odjeće
Perilicu rublja korisiti samo kada je puna.
Odjeću sto je moguće česće prati u hladnoj vodi.
Što je moguće vise odjeću susiti “na striku”. Ovakav način uopće ne trosi energiju.
Sušilicu koristiti samo kada je puna, a odjeću prije stavljanja dobro ožimati.
Sušilicu držati čistom i redovno odstranjivati prasinu iz filtera.
Sušilicu odmah nakon upotrebe isključiti.
Deblju odjeću susiti odvojeno od tanje odjeće.
Prilikom kupovine susilice, odabrati model čija je iskoristivost energije označena s 4 ili 5 zvjezdica.

Kuhanje
Jeste li znali da sve ovo štedi energiju prilikom kuhanja?: korištenje točno onoliko vode koliko nam je potrebno, poklopljeni lonci, lagano vrenje umjesto jakog ključanja te smanjenje vremena kuhanja.
Za manje porcije koristiti manje kućanske aparate.
Za vrenje vode koristiti električni lončić umjesto peći.
Istovremeno kuhati vise jela u pećnici.
Korisiti timer i termometar za optimiziranje kuhanja.
Provjeriti zaptiva li dobro poklopac na pećnici.
Pećnicu otvarati samo kada je potrebno.
Smrznutu hranu prije kuhanja otopiti.

Ostali kućanski aparati
Držati ih isključenima kada ih ne koristimo.
Televizore te videorekordere ili DVD playere ugasiti do kraja.
Računala i printere gasiti do kraja.
Koristiti tzv. “energy save” mod kod svih uređaja koji to mogu.
Perilicu suđa koristiti samo kada je napunjena do kraja te prati na najmanjoj mogućoj temperaturi.
Koristiti solarne grijače vode.
Koristiti timere za uključenje i isključenje raznih uređaja.

Općeniti naputci
Kuće se mogu graditi na način da trose manje energije.
Izolacija zadržava toplinu, a prozori se mogu pozicionirati tako da toplinu zadržavaju unutar ili van kuće.
Koristiti solarne grijače vode.
Neki dobavljači električne energije daju mogućnost odabira korištenja energije koja je nastala sagorijevanjem fosilnih goriva ili je nastala iz čisćih izvora energije, kao što je vjetroturbina.

SORTIRANJE OTPADA

Želite se riješiti otpada, a ne znate gdje i kako?

Ovo su kratke upute o gospodarenju otpadom sa informacijama o organiziranim sustavima skupljanja različitih vrsta otpada.
Ambalaža su svi proizvodi koji se koriste za sadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe.
Povratna ambalaža je ambalaža koja se, nakon što se isprazni, uporabljuje u istu svrhu.
Ambalaža s jednokratnom upotrebom (jednokratna ambalaža) je ambalaža koja se, nakon što se isprazni, ne može uporabiti u istu svrhu.
Pravo potrošača na naknadu prilikom vraćanja jednokratne ambalaže za pića u trgovine
Potrošač (kupac) ima pravo na naknadu u iznosu od 0,50 kn za svaku vraćenu PET bocu, staklenu bocu za jednokratnu uporabu ili Al-Fe limenku, čija je zapremina veća od 0,20 l i koja na sebi sadrži tekst „Povratna naknada 0,50 kn“ te utisnutu oznaku za recikliranje.
Za ambalažu koja ne odgovara navedenim uvjetima, odnosno za povratnu ambalažu, potrošač nema pravo na spomenutu naknadu.
Obveze prodavatelja (trgovina) prilikom preuzimanja ambalaže za pića od potrošača
Prodavatelji (trgovci) čiji je prodajni prostor veći od 200 m2 obvezni su preuzimati od potrošača ambalažu svih proizvoda za koju se isplaćuje naknada u iznosu od 0,5 kn po vraćenoj boci/limenki, te su dužni:
na vidljivom mjestu natpisom obavijestiti potrošača o načinu i svim ostalim uvjetima preuzimanja ambalaže,
omogućiti prihvat ambalaže i isplatiti naknadu za predanu ambalažu,
od potrošača preuzeti do 80 boca/limenki dnevno,
preuzeti bez isplate naknade potrošaču i ambalažu za pića koja nije u sustavu povratne naknade ili potrošača uputiti da istu odloži u odgovarajući spremnik komunalne tvrtke, odnosno ovlaštenog skupljača
Prodavatelji (trgovci) čiji je prodajni prostor manji od 200 m2 nisu obvezni ali mogu preuzimati ambalažu uz isplatu naknade potrošaču.

Ambalaža koja nije u sustavu povratne naknade
Ambalaža koja nije u sustavu povratne naknade može se predati u reciklažna dvorišta, odložiti u spremnike za odvojeno skupljanje otpada ili predati prodavatelju.
Ambalaža onečišćena opasnim tvarima (npr. ambalaža od boja, lakova, razrjeđivača, sredstva za čišćenje i sl.) predaje se u reciklažna dvorišta.

ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI OTPAD
Električni i elektronički otpad (EE otpad) spada u posebne kategorije otpada (PKO).Sadržava vrijedne metalne i nemetalne sirovine koje se dobiju materijalnom oporabom (recikliranjem), a mogu se koristiti i u energetske svrhe. Izdvajaju se i dijelovi koji se koriste za ponovnu uporabu.

Kategorije električne i elektroničke opreme:
– Veliki kućanski uređaji
– Mali kućanski uređaji
– Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije
– Oprema široke potrošnje i fotonaponske ploče
– Rasvjetna oprema
– Električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata)
– Igračke, oprema za razonodu i sportska oprema
– Medicinski proizvodi (osim svih implantiranih i inficiranih proizvoda)
– Instrumenti za praćenje i kontrolu
– Automatski samoposlužni uređaji

FLORA VTC d.o.o.
za odvoz velikih kućanskih uređaja mase veće od 30 kg na cijelom području Republike Hrvatske
besplatni broj telefona 0800 444 110 (od 08 do 16 sati)
SMS poruke na broj 098 444 110
www.eeotpad.com i prijava@eeotpad.com

Skupljač će tom prilikom preuzeti i ostali, manji električni ili elektronički otpad. EE otpad možete predati i u reciklažno dvorište ili sabirni centar za EE otpad.
Detaljni popis EE uređaja i opreme dan je u Dodatku IB Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (Narodne novine 74/07, 133/08, 31/09, 156/09)
Otpadne EE uređaje i opremu možete predati i prodavatelju prilikom kupovine novog EE uređaja ili opreme po sistemu „jedan za jedan“.

BATERIJE I AKUMULATORI
Otpadne baterije i akumulatori skupljaju se odvojeno od komunalnog i ostalih vrsta otpada. Naime, otpadne baterije i akumulatori se, zbog svog sadržaja teških metala i drugih opasnih tvari, u velikoj većini, klasificiraju kao opasni otpad te mogu predstavljati znatno opterećenje za okoliš. Sadrže, također, i vrijedne metale koji se iz njih mogu izdvajati te ponovno koristiti. Iz tih je razloga važno uspostaviti odgovoran sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima. Otpadne baterije i akumulatore možete predati prodavatelju (npr. trgovina, kiosk) i posjedniku (npr. servis) koji su dužni preuzeti otpadne baterije i akumulatore kakve imaju u svom prodajnom programu, bez naknade i obveze kupnje za krajnjeg korisnika i bez obzira na proizvođača. Otpadne baterije i akumulatore možete i predati u reciklažno dvorište ili odložiti u spremnike crvene boje namijenjene odvojenom skupljanju otpadnih baterija.

OTPADNA VOZILA
Posjednik otpadnog motornog vozila ima pravo na naknadu za predaju otpadnog vozila skupljaču.
Naknada posjedniku otpadnog motornog vozila iznosi:
0,40 kn/kgza otpadno vozilo koje je sam predao u privremeno skladište skupljača
0,10 kn/kgza otpadno vozilo za koje je posjednik pozvao skupljača da ga odveze do privremenog skladišta
Naknadu skupljač plaća posjedniku pri preuzimanju vozila. Otpadna vozila dužni ste skupljaču predati u cijelosti. To znači vozilo mora imati sve osnovne sastavne dijelove, a posebno motor i karoseriju, kotače, automobilske gume i baterije i akumulatore. U slučaju kad otpadno vozilo nije predano u cijelosti, nemate pravo na naknadu. Uz otpadno vozilo predaje se i preslika prometne dozvole iz koje je vidljiv broj šasije, težina, tip i izvedba motornog vozila ili zapisnik komunalnog redara u slučaju kad posjednik otpadnog vozila posjeduje otpadno vozilo nepoznatog vlasnika. Posjednik je dužan potpisom ovjeriti ispunjeni obrazac Pratećeg lista za opasni otpad i jedan primjerak zadržati za sebe. Potpisom na Prateći list potvrđujete da ste primili naknadu.

OTPADNE GUME
Otpadne gume možete predati u reciklažno dvorište ili vulkanizeru prilikom zamjene novih guma.

GRAĐEVINSKI OTPAD
Građevni otpad možete predati u posebna reciklažna dvorišta za građevni otpad (uspostava tog sustava je u pripremnoj fazi). Jedini pogon namijenjen isključivo preradi građevinskog otpada nalazi se u sklopu zagrebačkog odlagališta otpada Jakuševac.

OTPADNI LIJEKOVI I MEDICINSKI OTPAD
Stare lijekove možete bez naknade predati u ljekarnama ili u reciklažno dvorište.

OSTALI OTPAD (GLOMAZNI OTPAD,…)
Odvoz glomaznog otpada iz domaćinstva organizira grad odnosno općina jednom do dva puta godišnje. U glomazni otpad se NE PREDAJU stari kućanski aparati, TV prijamnici, računala, pisači, otpadne gume i drugi otpad kojim se gospodari na drugi način.

ZAŠTITA ŽIVOTINJA
Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, a u Hrvatskoj “Zakon o zaštiti životinja” (Narodne novine broj 135/06) i niz pravilnika.
Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životina (WSPA), a u Hrvatskoj na tom području radi udruga Prijatelji životinja.

ZANIMLJIVOSTI – DRUGE DRŽAVE
U Švedskoj postoji zakon prema kojem pas ne smije biti sam duže od 6 sati dnevno. Ukoliko želite kupiti konja, morat ćete se pobrinuti da bude u paru jer se smatra da je konj društveno biće koje isto pati od usamljenosti. U Americi, ukoliko pas konstantno boravi izvan kuće, vlasnik mu je dužan osigurati: zaklon od vjetra, snijega, kiše, hladnoće i sunca; uzicu koja mora biti duga najmanje četiri metara te svakodnevno hranu i svježu vodu, a sve pod prijetnjom novčane kazne od 3000 kuna ukoliko i jedan dan dođe do propusta nečeg od navedenog. U Švicarskoj vlasnik prije nego što kupi psa mora pohađati četverodnevni tečaj o obvezama vlasnika i karakeristikama vrsta bez kojega ne može dobiti dozvolu. Također ta zemlja poznaje i institut odvjetnika za životinje (npr. ukoliko dođe do nesavjesnog veterinarskog liječenja, tužba se podnosi u ime oštećene životinje).

Kome se obratiti ukoliko primjetite zlostavljanje životinja?

Što hitnije se obratite policiji koja će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu. Također je moguće i osobno podnijeti prijavu državnom odvjetništvu koja bi trebala biti potkrepljena sa što je moguće više dokaza (fotografije, video snimke, imena drugih svjedoka…).
Druge radnje koje su predviđene Zakonom o zaštiti životinja se prijavljuju veterinarskoj inspekciji.
Ukoliko želite zadržati anonimnost prema počinitelju, potrebno je istu stvar naznačiti u prijavi.

Svjetski dan zaštite životinja obilježava se 4. listopada svake godine.

EKO ŠKOLE
Međunarodne Ekoškole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini čitavih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovne i srednje škole, dječji vrtići i učenički domovi, škole za djecu s posebnim potrebama i fakulteti). Nacionalni koordinator Ekoškola u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa Naša.
Međunarodni program Ekoškole je razvila Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Founadtion for Environmental Education – FEE) kao odgovor na UN konferenciju 1992. godine. Program se službeno počeo provoditi od 1994. godine u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji. Danas Ekoškole se provode u više od 59 država svijeta koje povezuju više od 46 000 škola.

Cilj programa: ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život učenika i djelatnika Ekoškole.
Zadaća: odgojiti mlade generacije osjetljivima na pitanja okoliša i osposobiti ih za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti.

EKO ŠKOLE KAO NAČIN ŽIVLJENJA

Program eko- škola jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Ovakav pristup pomaže učenicima, u svijesti svakog od njih, shvatiti kolika je važnost zaštite okoliša. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode i uređivanju školskog okoliša. Svi sudionici života u eko-školi: učenici, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje škole, roditelji, javna i mjesna poduzeća, predstavnici lokalne uprave i dr., zajednički poduzimaju niz praktičnih koraka i aktivnosti s ciljem smanjenog opterećenja okoliša. Učenici Eko-škole zainteresirani su i aktivni u prenošenju svoje odgovornosti na obitelj i širu zajednicu, oni žive “EKO”.

Provedbu programa nadzire Državno povjerenstvo za Eko-škole u Republici Hrvatskoj. Škole koje se uključe u program, dobit će potrebni tiskani materijal za provedbu programa (brošure, letke, plakate i ostali promidžbeni radni materijal). Zadane smjernice programa ne mogu se prilagođavati, nego ih je potrebno u cijelosti slijediti.