U svijetu se 25. studenog obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a predstavnici Ujedinjenih naroda su tim povodom ukazali da 70 posto žena tokom života iskusi fizičko ili polno nasilje, čiji su počinioci muškarci. Generalni sekretar UN, Ban Ki Mun i direktorka agencije UN Women, Mischelle Bashele pozvali su kompanije u svijetu da sa 100 miliona dolara godišnje doprinesu borbi protiv nasilja nad ženama.

Generalni tajnik UN je rekao da "postoji stvarni napredak" i da se ljudi širom svijeta pokreću kako bi zaustavili zlostavljanje djevojčica i žena. "Sve više ljudi u svijetu shvata da je nasilje nad ženama svačiji problem i da su svi odgovorni za njegovo zaustavljanje", rekao je Ban Ki Mun. Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1999. godine proglasila je 25. studeni za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Aktivisti nevladinog sektora u svijetu obilježavaju ovaj dan kao Dan borbe protiv nasilja nad ženama još od 1981. godine, u znak sjećanja na tri sestre Mirabal iz Dominikanske Republike. Njih je 25. studenog 1960. godine ubio režim Rafaela Truhilja zbog njihovog političkog i opozicionog aktivizma.
U svijetu se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji je ustanovljen 1981. godine. Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja kršenje, narušavanje i onemogućavanje njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i fizičkog, psihičkog i seksualnog integriteta. Nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin rodno zasnovanog nasilja koje za ishod ima fizičku, seksualnu, psihološku povredu žene, uključujući i prijetnje takvim radnjama, prisilu ili lišavanje slobode, u javnosti ili u privatnom životu.

Oblici rodno zasnovanog nasilja uključuju nasilje u porodici, seksualno zlostavljanje, silovanje, seksualno uznemiravanje, trgovinu ženama i djevojčicama, nasilnu prostituciju i tradicionalne prakse koje nanose štetu ženama. To je globalni fenomen, koji pogađa žene i djevojčice širom planete, u svim državama i kulturama, bez obzira na društveno uređenje, religiju, vrijednosti i stavove. Prema procjenama UN, jedna od tri žene širom svijeta je izložena nekom od oblika rodno zasnovanog nasilja. Žene u starosnoj dobi od 15 do 44 godine češće umiru kao žrtve rodno zasnovanog nasilja nego od raka, malarije, saobraćajnih nesreća i ratnih dešavanja.

 

Ujedinjeni narodi su zvanično prepoznale 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, datum je predložen na Prvom feminističkom skupu za Latinsku Ameriku i Karibe koji je održan u Bogoti od 18. do 21. lipnja 1981. godine. Ovaj datum je izabran kako bi se obilježilo ubistvo sestara Mirabal koje se dogodilo 25. studenog 1960. godine. Sestre Mirabal su ubili pripadnici režima diktatora Rafaela Truhilja u Dominikanskoj Republici. Dan aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" je međunarodna kampanja koju je pokrenuo prvi Institut za globalno-žensko liderstvo i podržao Centar za žensko globalno liderstvo 1991. godine. Učesnici Kampanje obilježavaju datume između 25. studenog - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 10. prosinca Međunarodnog dana ljudskih prava kako bi simbolično povezali nasilje protiv žena sa ljudskim pravima i naglasili da takvo nasilje predstavlja kršenje ljudskih prava.

Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je globalna, svjetska kampanja za ženska ljudska prava. Prva kampanja "16 dana aktivizma" održana je 1991. godine. uz koordinaciju "Center for Women's Global Leadership" instituta iz New Jersey-ija koji utvrđuje strateške pravce i pravi godišnji globalni kalendar na kojem se nalaze najzanimljiviji programi. Kampanja "16 dana aktivizma" uključuje četiri važna međunarodna datuma: 25. studeni (Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama), 1. prosinac (Svjetski dan borbe protiv AIDS-a), 6. prosinac (Godišnjica Montrealskog masakra) i 10. prosinac (Međunarodni dan ljudskih prava).

Aktivisti kampanjom "16 dana" nastoje informirati javnost o vrstama nasilja nad ženama u njihovim zajednicama i spolno baziranom nasilju u okviru kršenja ljudskih prava, osigurati bolju zaštitu onih koji su preživjeli nasilje, te zahtijevati eliminaciju istog. Tokom kampanje, različite grupe/organizacije koriste različite strategije koje ovise o regiji i trenutnoj političkoj situaciji. Poželjno je da se u ovom periodu od 16 dana educiraju studentske, lokalne, nacionalne i regionalne zajednice organiziranjem raznih događaja kao što su tribunali, radionice, festivali, itd. Nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih prava žena. Npr. od svih kriminalnih djela u Velikoj Britaniji četvrtina je ona nad ženama. U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, a u SAD-u svaka šesta. Ti podaci su samo djelomični, jer većina nasilja ostaje neregistrirana. Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara.

Većina pravnih sistema smatra nasilje u obitelji kriminalnim djelom koje podliježe sankcijama. Ti mehanizmi ponekad se nedovoljno koriste, stoga su se u mnogim zemljama žene samoorganizirale i otvorile skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Skloništa su organizirale građanke po načelima ženske podrške, suodgovornosti i međusobne saradnje. U skladu sa svime navedenim, građanska je obaveza da se pridruži ovoj kampanji koja ne traži ništa drugo osim prava na život bez nasilja, promoviranja kulture nenasilja i međusobnog poštivanja spolova. Ravnopravnost spolova je demokratski zahtjev, a prava žena su, odgovaralo to nekome ili ne, ljudska prava.

Dan 25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Truhiljo. Odluka o tome datumu je pala na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba održanom u Bogoti 1981.godine. Na sastanku su žene govorile o obiteljskom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 1999. godine Ujedinjene nacije su i službeno potvrdile 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama. Tko su bile sestre Mirabel? Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom "Las Mariposas" (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu Truhilja. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala jeTruhijlova tajna policija dok ih je Rufino de la Cruz vozio u posjetu zatočenim muževima u Puerto Platu. Sve tri sestre su zadavljene, a tijela su pronađena polomljenih kostiju.

Vijesti o njihovom ubistvu šokirale su i razbjesnile narod. Brutalna likvidacija sestara Mirabel bio je jedan od događaja koji je doprinjeo zamahu pokreta protiv Truhiljovog režima. 30. svibnja 1961. na Truhilja je izvršen atentat, a nedugo zatim dolazi i do pada njegovog režima. Sestre Mirabel postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora. Godinama nakon njihove smrti, o njima su pisane knjige, stihovi i pjevane pjesme, stvari koje su im pripadale izložene su u Nacionalnom muzeju historije i geografije, štampana je i marka u njihovu čast, a privatna fondacija sakuplja novac za renoviranje obiteljskog muzeja u njihovom rodnom mjestu. Na Međunarodni dan žena, 8. ožujka 1997. godine, otkrivena je slika na 42 metara visokom obelisku, koji je Truhiljo dao podići u svoju čast u Santo Domingu. Slika prikazuje sve četiri sestre i nazvana je "Un Canto a la Libertad" (Pjesma slobodi).