Svjetski dan smijeha utemeljio je doktor Madan Kataria još 1998. godine. Cilj 10. siječnja je da se ljudi što više smiju jer je smijeh najbolji lijek. Osim što se osjećamo bolje, rasterećujemo se stresa, umanjujemo depresiju i anksioznost te jačamo svoj imunitet. U današnje vrijeme kada ljudi jedva imaju vremena za bilo što pa čak i za socijaliziranje, smijanje na sav glas aktivnost je koja se sve rjeđe čuje. Dokazano je i kako su se ljudi prije smijali u prosijeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta.

Ako uzmemo u obzir da je 70 posto oboljenja vezano za stres koji je u svakodnevnom porastu, ljudi bi se trebali truditi koju minutu duže smijati svaki dan, a ne samo jedan u godini.

Pozitivni učinci

Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Uslijed jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo različitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat.

Podiže se i frekvencija srca, koja može dosegnuti i 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujući tome, aktiviraju se obrambene snage organizma, potiče se izmjena tvari i opskrbljenost krvlju srca i pluća te snižava krvni pritisak i razina šećera u krvi. K tome, smijeh razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol, pa na taj način relaksira čitav organizam.

Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja.
Uvažavajući pozitivne posljedice smijanja, više je nego očito da je ono poticajno i zdravo za ljudski organizam u cjelini. No, iako je pozitivne učinke smijeha opisivao još Charles Darwin, znanstvena su istraživanja započela tek 60-ih godina prošlog stoljeća kada je i nastala gelotologija, nauka o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo.

Smijeh potiče zdravlje

Smijeh dokazano jača imunološki sustav ljudskog organizma potičući stvaranje i koncentraciju stanica koje uništavaju tumorske stanice i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcioniranju srca i krvotoka, reducira hormone stresa, adrenalin i kortizol, potiče cirkulaciju i opskrbljenost kisikom te tako smanjuje kolesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni tlak, a time i opasnost od infarkta.

Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja. S obzirom da se uslijed smijanja luče i hormoni sreće, endorfini, koji između ostalog ublažavaju bolove, smijanje je i prirodni analgetik. Znanstvena istraživanja dokazuju da terapije smijehom ublažavaju ili čak i uklanjanju bol kod artritisa, grčeva u mišićima, spondiloze te uslijed glavobolje i migrene.

Kako smijanje opskrbljuje krvlju i relaksira mišiće, smanjuje razinu hormona stresa i potiče lučenje hormona sreće, ono je i najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv za zdravlje pogubnog stresa. Osim toga, kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja. Znanstvena istraživanja pokazuju da bolnice u kojima klaunovi nasmijavaju bolesnu djecu i, primjerice, pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti imaju bolje rezultate u liječenju.

Smijeh jača psihu

Smijeh ne godi samo tijelu, nego i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče uslijed smijeha, djeluju izravno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugode. Osim što potiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni obrambeni mehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost. Oslobađa ili na podnošljivu razinu svodi psihičku bol koja nastaje kao posljedica različitih kompleksa (primjerice, zbog fizičkog izgleda, osjećaja manje vrijednosti i sl.).

Kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja.
Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.

Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, srdžba, agresivnost ili trema. Omogućava objektivnije sagledavanje stvarnosti, oslobađa od okova obrazaca u razmišljanju, pa tako potiče pažnju, koncentraciju i kreativnost. Doda li se tome i činjenica da pozitivno utječe i na samopouzdanje i samokritičnost, ne čudi da mnogi menadžeri unose humor u radno okruženje kako bi osigurali pozitivno ozračje i povećali produktivnost.