"Sa stajališta ponude rada možemo napraviti što god hoćemo, ali najveći problem i dalje leži u jako niskoj potražnji koju je uzrokovalo slabo gospodarstvo", zaključila je Sanja Crnković-Pozaić na panel diskusiji 'Mladi i nezaposlenost'.

Hrvatska se u Europi nalazi na drugom mjestu po nezaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti u prvih pet godina zapošljavanja mladih koji su izašli iz sustava obrazovanja uobičajeno je 2,5 puta veća od uobičajene što mlade u Hrvatskoj smješta u značajno lošiji položaj nego li njihove vršnjake u kontinentalnoj Europi i anglosaksonskim zemljama, piše Tamara Opačić na H-Alteru.

Panel diskusija "Mladi i nezaposlenost" u organizaciji GONG-a i H-Altera  okupila je vodeće stručnjake na tržištu rada u prostorijama Zavoda za zapošljavanje koji su zajedno prodiskutirali uzroke gorućeg problema za mladu generaciju.

Matković: problem sa zapošljavanjem postoji u svakoj struci

Sociolog Teo Matković rekao je kako se takvo stanje obično objašnjava s još uvijek premalim brojem visokoobrazovanih osoba, što pak nije istinito budući da su sa sličnim problemom suočene i Njemačka i Austrija pa su njihove stope nezaposlenosti ipak bitno razlikuju od hrvatskih.

"U svakoj struci postoje problemi pri pronalasku posla i neistina je da među njima postoje epohalne razlike. Primjerice, velik broj mladih sa završenom trogodišnjom srednjom školom nalazi posao koji nema veze s njihovom strukom, a taj trend je, neočekivano, najizrazitiji u tehničkim zanimanjima", objasnio je Matković.

Crnković –Pozaić: Najveći problem slabo gospodarstvo

Mladima se na tržištu rada ne piše dobro ako je suditi i prema stajalištima i očekivanjima poslodavaca. "Poslodavci ističu kako dob ne utječe na davanje otkaza, ali iskustvo kaže da se mladima češće nude ugovori na određeno, pa se zbog toga prvi nalaze na meti tijekom otkazivanja radnog odnosa", rekla je Crnković-Pozaić  i dodala da mladi s visokom stručnom spremom u prosjeku nemaju znatno veću plaću od svojih vršnjaka koji  su završili samo srednju školu.

" Postoji vjerojatnost da će ova skupina i u tridesetima i dalje ostati nezaposlena. U rješavanju ovog problema nužna je koordinacija obrazovnih institucija, poslodavaca i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sa stajališta ponude rada možemo napraviti što god hoćemo, ali da najveći problem i dalje leži u jako niskoj potražnji koju je uzrokovalo slabo gospodarstvo", zaključila je Crnković-Pozaić.

Šarčević:  U zapošljavanju najviše pomaže dodatna edukacija

Jurica Šarčević s portala MojPosao koji je posredovao u zapošljavanju preko 130 000 osoba, kazao je da istraživanja pokazuju kako velikog utjecaja na zapošljavanje ima pohađanje dodatnih edukacija, dok s druge stane sami poslodavci ne žele slati svoje zaposlenike na duže obuke. U Hrvatskoj svega dva posto ljudi pohađa dodatne edukacije, zbog čega smo na tom polju najslabiji u cijeloj Europi.

Zbog nepovoljnih prilika na domaćem tržištu rada, dio mladih priliku za bolju budućnost vidi u odlasku u inozemstvo. No kako je objasnila Ivana Šimek iz HZZ-a, Hrvatska za sada ima potpisan ugovor samo s Njemačkom pri čemu se većinom traže sezonski radnici sa srednjom stručnom spremom ili zdravstveni djelatnici