Provjera potencijalnih zaposlenika odavno je raširena praksa. Poslodavci, u najmanju ruku, od kandidata za posao često zahtijevaju potvrdu o nekažnjavanju. Novost je da danas poslodavci sve češće provjeravaju kandidate putem društvenih mreža i gledaju  kakvu su sliku o sebi potencijalni zaposlenici stvorili na svojim profilima.

Istraživanje koje su proveli MojPosao i magazin Netokracija pokazalo je da gotovo polovica (49%) poslodavaca provjerava profile kandidata na društvenim mrežama. A da aktivnosti kandidata na društvenim mrežama mogu utjecati zapošljavanje svjedoči i podatak da je neprikladan sadržaj na profilu kandidata ostavio negativan dojam i utjecao na odluku o (ne)zapošljavanju kod 40% poslodavaca. No, njih 51% ustvrdilo je i da profil kandidata može pozitivno utjecati na tu odluku.

Također, istraživanje je pokazalo kako je na nekorektne sadržaje na profilima kandidata naišlo 40% poslodavaca (dok samo 14% posloprimaca priznaje da ih ima). Njih 29% naišlo je na provokativne informacije i fotografije (što priznaje samo 4% posloprimaca), a 14% na negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama i/ili klijentima (što priznaje samo 2% posloprimaca). 17% ih je na profilima kandidata vidjelo fotografije o uživanju u alkoholnim pićima i/ili drogama (što priznaje 11% posloprimaca).

U SAD-u postoje i tvrtke koje se bave provjerom kandidata putem interneta i, posebno, društvenih mreža. Tako tvrtka Social Intelligence iz Santa Barbare u Kaliforniji za poslodavce pomno češlja internet kako bi otkrila što su sve potencijalni zaposlenici izrekli ili učinili posljednjih sedam godina.

Potom sastavlja dosje s profesionalnim i humanitarnim radom, ali i s podacima koji su prema određenim kriterijima negativni: rasističke opaske, spominjanje droge, eksplicitne fotografije, poruke i videozapisi, pokazivanje oružja te dokaze o nasilju.

"Mi nismo detektivi", kaže Max Drucker izvršni direktor tvrtke. "Mi samo prikupljamo sve što je javno dostupno na internetu". Drucker kaže da mu je cilj provesti provjeru kandidata koja bi tvrtkama omogućila dosljednost u zapošljavanju, a ujedno štitila privatnost prijavljenih.

Tako, na primjer, u izvještaju ne navode vjersko opredjeljenje, rasu, bračni status, tjelesna oštećenja i druge podatke koje štite savezni zakoni o zapošljavanju, a poslodavci se za njih ne smiju interesirati tijekom razgovora za posao.

Usto, prijavljeni najprije moraju pristati na provjeru, te dobivaju povratnu informaciju o mogućim štetnim informacijama do kojih se u potrazi dođe. Marc Rotenberg, predsjednik Informativnog centra za elektroničku privatnost iz Washingtona, kaže da se poslodavci imaju pravo poslužiti prikupljenim podacima u odluci o zapošljavanju, no smatra da nije dobro što "poslodavci sude o ljudima na temelju onoga što njihovi zaposlenici rade u slobodno vrijeme".

Druckerova tvrtka s velikih društvenih platformi , kao što su Facebook, Twitter i MySpace prikupi manje od trećine podataka, a većinu negativnih podataka o kandidatima pronađu u komentarima na blogove i objave na manjim društvenim servisima.