Lagana glazba, posebno klasična ili ona koja sadrži zvukove iz prirode, poboljšava kognitivne sposobnosti, imunološki sustav, snizuje krvni tlak, opušta mišiće, regulira hormone stresa, poboljšava raspoloženje i jača izdržljivost.

Da je glazba dobra za zdravlje špekulirali su još i drevni Grci, Indijanci, liječnici u Otomanskom carstvu... Moderna medicina posjeduje dokaze da muzika može smanjiti visoki krvni tlak, depresiju i nesanicu. A terapeutska snaga glazbe danas je posebno popularna kod tretiranja oboljelih od Alzheimerove bolesti kod kojih značajno smanjuje tjeskobu i agresivnost.

U zadnjih nekoliko desetljeća ustanovilo se da je lagana, umirujuća glazba u pravilu dobra za zdravlje dok bučna šteti. Lagana glazba, posebno klasična ili ona koja sadrži zvukove iz prirode, poboljšava kognitivne sposobnosti, imunološki sustav, snizuje krvni tlak, opušta mišiće, regulira hormone stresa, poboljšava raspoloženje i jača izdržljivost.

Bach, Mozart i talijanski majstori poput Vivaldija i Scarlattija posebno su zdravi. A ne treba ni smetnuti s uma da dirigenti spadaju u profesionalce s najdužim životnim vijekom.

Bavite li se glazbom aktivno, učeći sviranje nekog instrumenta ili pjevanjem u zboru imat ćete još veće koristi. Učeći svirati povećat ćete kvocijent inteligencije, a svirate li duhački instrument poput saksofona, flaute, trube ili klarineta povećat ćete i kapacitet pluća.

Glazbu možete koristiti i kako bi se uspavali. Naše tijelo prati biološki ritam, a ako imamo uhodanu rutinu i zdrave rituale prije spavanja tijelo će se naviknuti i pripremiti za san. Puštajući umirujuću glazbu prije spavanja izazvat ćete automatski poriv za spavanje.

Izvor: net.hr