Zanimljivosti

I-STRATEGIJA

I-STRATEGIJA - fotka - povećana

...preuzmi OVDJE.

BROŠURA ICM VU

Brošura ICM-a

Brošuru preuzmi OVDJE.

Naši donatori:

Vukovarsko-srijemska županija

vsz

Grad Vukovar

grad vukovar

Ministarstvo socijalne politike i mladih

logo mspm 1

ICM Centri

   

logo-icm  logo eryica

Saznaj više o Europskoj Uniji

euinfoos

pronilogoInfo centar za mlade Vukovar projekt je PRONI Centra za socijalno podučavanje

Vukovar

Upoznaj Vukovar

Povijest

Područje Vukovara oduvijek je bilo sjecište putova, mjesto dodira različitih kultura, ali i poprište ratova. Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuitetu putem brojnih arheoloških lokaliteta.

trg1
Za ovaj kraj posebno je značajna Vučedolska kultura koja je dobila ime po lokalitetu Vučedol, pet kilometara nizvodno na Dunavu. Sustavnim istraživanjem otkrivene su karakteristične kuće (megaron), radionice za preradu bakra i prekrasna keramika s bijelim stiliziranim ukrasima na crnoj podlozi. Vučedolska golubica, pronađena 1938. godine, postala je simbol grada, a jednako veliko značenje ima i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom.

U vukovarskom kraju brojna su arheološka nalazišta iz brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba, koja svjedoče o životu Ilira i Kelta. Nekropola ilirskih grobova na Lijevoj bari u Vukovaru dokazuje da je ovdje bilo i veliko naselje. Rimljani su u osvajačkim pohodima u posljednjim desetljećima prije Krista izbili na Dunav. Izgradili su brojna utvrđenja kao granicu (limese) prema barbarskim plemenima. U vukovarskom kraju značajni su rimski lokaliteti Cornacum (Sotin), Cuccium (Ilok) i Ulmo (Tovarnik). Uz Dunav je vodila i važna rimska cesta. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unapređivanje gospodarstva, isušivane su močvare i zasađeni prvi vinogradi.

Nakon propasti Rimskog carstva velika seoba naroda i avarsko-slavenska ekspanzija od šestog stoljeća nadalje dovela je do velikih promjena. Međuriječje Dunava i Save poprište je velikih sukoba i interesa moćnih država toga vremena. U to vrijeme se ovdje naseljavaju Hrvati.

U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom 13. st. kao Volko, Walk, Wolkow, odnosno hrvatski Vukovo. Od 14. st. sve se više upotrebljava pomađareni naziv Vukovar. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s Ugarskom. Vukovar, kao i susjedni Ilok, u tom su razdoblju čuvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međuriječju.

Među prvim gradovima u hrvatskim zemljama već 1231.godine Poveljom hercega Kolomana Vukovar dobiva status slobodnog kraljevskog grada. U Vukovaru je tada sjedište velike Vukovske županije koja se protezala između Dunava i Save. Stanovnici Vukova prema tim su povlasticama sami birali starješinu naselja, raspolagali svojom imovinom, održavali sajmove i uživali druge povlastice. Nakon turske vladavine (1526.-1687.) gotovo cijelo vukovarsko područje kupuju njemački grofovi Eltz te će kroz dva naredna stoljeća utjecati na gospodarski i kulturni razvoj ovog kraja. Tada se uz većinsko hrvatskog stanovništvo naseljavaju i druge narodnosti (Nijemci, Mađari, Židovi, Rusini, Slovaci i Ukrajinci). Tako ovo hrvatsko područje postaje višenacionalno. Vukovar je od 1745. godine sjedište velike Srijemske županije.

U skladu sa svojim položajem u gospodarskom i administrativnom pogledu Vukovar se razvio u prosvjetno, kulturno i zdravstveno središte. Već od 1730. godine Vukovar ima razvijeno pučko školstvo. Iz franjevačke škole razvila se pučka škola u Starom Vukovaru. Novi Vukovar ima svoju školu. Djelovale su i konfesionalne škole za djecu pravoslavne i židovske vjere, te škole na njemačkom i mađarskom jeziku. Šegrtska škola osnovana je 1886. godine, a gimnazija 1891. Tiskara je proradila 1867. godine kada su izašle i prve vukovarske novine na njemačkom jeziku -Der Syrmier Bote.

Nakon II. svjetskog rata Vukovar se razvio u moćno središte tekstilne i prehrambene industrije postajući jedan od najrazvijenijih gradova bivše Jugoslavije. Dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara zasigurno je zaokružena barokna cjelina s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.

Vukovarsko područje oduvijek je bilo prostorom kontinuiranog slijeda kulturnih događanja, na kojem su se tijekom dugih stoljeća dodirivala dva različita svjetonazora -, srednjoeuropski, zapadni, i balkanski, istočni. Grad je 1991. razoren. Pristup obnovi polazio je od stajališta da gradu treba vratiti najmarkantnije točke, stare trgove i ulice, kojima će rekonstruirane barokne vizure grad na Dunavu ponovno ocrtati kao dio zapadnoeuropskog kulturnog kruga.

Godine 1997. započeo je proces mirne reintegracije. Gradska uprava ostvarila je uvjete za povratak institucija i prognanika i od tada Grad svakim danom sve više dobiva svoj nekadašnji identitet.

Dunav i Vuka

Rijeke su oduvijek značile život i od davnina ljudi su se naseljavali u dolinama velikih rijeka. Vukovar ima tu privilegiju da ima dvije svoje rijeke: Dunav i Vuku. Iako je Dunav druga najveća europska rijeka i naša poveznica s Europom i svijetom, Vukovarci ništa manje ne vole ni Vuku, malu, ćudljivu rijeku u kojoj često traže osvježenje za vrućih ljetnih dana, a zimi im služi kao klizalište. Još u 18. stoljeću Vukovar je bio značajna riječna luka, a posljednjih nekoliko godina vraća mu se to značenje dolaskom velikih turističkih brodova. Svake godine njihov broj se povećava pa je u 2006.godini zabilježeno 155 pristajanja.
Od prošle godine Vukovarci opet mogu ljeti na kupanje na otok i svakako bismo preporučili boravak na toj našoj plaži u ljetnim danima. Naše rijeke bogate su ribom i pravi su raj za ribolovce. Duga je ovdje i veslačka tradicija. Ali najljepše se Dunav doživi i osjeti u ugodnoj vožnji brodićem ili dunavskom čikljom. Stoga dođite i isprobajte to, uživajte u mirisima rijeka, upijte ih u sebe!

Položaj

Vukovar se smjestio u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i sjedište je Vukovarsko-srijemske županije. Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. Istočni , stariji dio grada, na desnoj je obali Vuke, na obroncima Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada , Novi Vukovar s Borovo Naseljem, u nizini je lijeve obale rječice. Vukovar ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u Srbiji.

Grad leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. Od davnina se plovi Dunavom i Vukovar je na tom putu važna postaja. Uvođenjem parobroda od sredine 19. stoljeća, a danas dolaskom turističkih brodova, Vukovar je povezan s Budimom i Bečom uzvodno i sve do Rumunjske nizvodno.Vukovarska luka važna je uvozno-izvozna postaja.

Dunav je uvijek bio i ostao naša veza s Europom i svijetom.

Gradski muzej Vukovar

muzej2Osnovan je 1948. godine donacijom rimskog novca, namještaja, oružja i umjetničkih slika koje je svom gradu poklonio dr. Antun Bauer. Muzej je s radom započeo u Zgradi diližansne pošte u staroj baroknoj jezgri, a 1966. preseljen je u Dvorac Eltz. Do 1991. Muzej je sadržavao fond od oko 50 tisuća eksponata što su činili četiri zasebna odjela:

Zavičajni muzej, prikazivao je prošlost Vukovara od prapovijesti do danas, a među najznačajnije zbirke su se ubrajale iskopine s arheološkog lokaliteta Vučedol te kulturno-povijesna zbirka koja je dokumentima, namještajem i umjetničkim predmetima pružala vjeran prikaz života vukovarskog građanskog sloja i obitelji Eltz.

Zbirka Bauer sadržavala je najcjelovitiji presjek moderne hrvatske umjetnosti s kraja 19. st. i prve polovice 20. st. s posebnim naglaskom na razdoblje između dva svjetska rata. Među više od tisuću umjetnina Zbirka je sadržavala djela Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ice Kršnjavog, Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Emanuela Vidovića i mnogih drugih.

Spomen-muzej nobelovca Lavoslava Ružičke, smješten u njegovoj rodnoj kući, prikazivao je originalne dokumente i medalje vezane uz život i rad poznatog nobelovca, koji je ovu prestižnu nagradu dobio 1939.godine za kemiju.

Spomen-muzej II. kongresa KPJ bio je smješten u zgradi Radničkog doma, ranije Grand hotela ,gdje je isti bio održan 1920. Tu je bila izložena i prezentirana građa o razvoju radničkog pokreta i osnivanju Komunističke partije Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata dvorac Eltz je pretrpio velika oštećenja, a zbirke koje su se tu čuvale također su stradale: dio je potpuno uništen, dio je nepovratno nestao, a dio je odvezen u Srbiju. Nakon dugogodišnjeg truda i diplomatskih aktivnosti Ministarstva kulture RH taj dio zbirke vraćen je u Vukovar 13. prosinca 2001. U periodu od 1991.-1997. Gradski muzej Vukovar djeluje u Muzeju Mimara u Zagrebu. Potkraj 1992. godine osnovana je zbirka pod nazivom Muzej Vukovara u progonstvu i tako nastaje zbirka donacija hrvatskih, a potom i europskih, umjetnika za grad Vukovar. Do danas je u toj zbirci prikupljeno više od 1400 djela suvremene hrvatske i europske umjetnosti. Ova zbirka predstavlja početak kulturne obnove Vukovara i bit će stalno izložena u obnovljenom Dvorcu Eltz uz ostale muzejske zbirke. Gradski muzej Vukovar danas djeluje u kompleksu Dvorca Eltz koji će, kad bude u cijelosti obnovljen, biti jedinstveni muzeološko-galerijski, znanstveni i multimedijalni centar u kojemu će se čuvati i prezentirati kulturna baština kao element nacionalnog identiteta i kontinuiteta života na ovom području.

 

Povijesni barokni centar

centar3 Povijesni barokni centar Vukovara, koji gradu daje prepoznatljivu vizuru, šire je područje i obuhvaća Ulicu dr. Franje Tuđmana, u Starom Vukovaru na desnoj obali Vuke, te ulice Josipa Jurja Strossmayera i Županijsku u Novom Vukovaru na lijevoj obali Vuke. Uže središte zaštićeno je kao urbana povijesna cjelina. Središte Starog Vukovara prepoznatljivo je po kućama s baroknim lukovima građenim u tipičnom stilu marijaterezijanskog provincijskog baroka. Nekoć su to bile obrtničke radionice i trgovine koje su rječito govorile o ekonomskoj moći bogatijeg sloja vukovarskog građanstva. Istodobno s prepoznatljivom baroknom izgradnjom Starog Vukovara tijekom 18. st., uz zamjetnu stilsku distinkciju, razvija se i prostor Novog Vukovara. Većina građevina u tom dijelu grada na lijevoj obali Vuke nosi oznake čistog i suzdržanog kasnobaroknog klasicizma. Tako zaokružena barokna cjelina do danas je ostala dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara, s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.

Zgrada diližansne pošte

Zgrada je nastala u drugoj polovici 18. st. ističući se elegancijom duge kolonade stupova. U toj je zgradi bio Gradski muzej Vukovar, a nakon preseljenja zavičajnih zbirki u dvorac Eltz tu su sve do 1990. djelovale Zbirka Bauer i Galerija umjetnina. Tijekom Domovinskog rata zgrada je pretrpjela znatna oštećenja. Danas obnovljena, ponovno je zablistala nekadašnjom ljepotom.

Zgrada gradskog magistrata

Zgrada Magistrata, izgrađena za potrebe vođenja gradske samouprave, građena je u stilu kasne klasicističke arhitekture. U timpanonu je upisana godina nastanka MDCCCXVIII (1818.) DOMUS OPPIDANA. Fasada je razigrana kapistelima i pilastrima. U prizemlju su ispod katnih prozora lučni otvori. Nakon obnove u njoj je smješten Hrvatski radio Vukovar.

Centralna ljekarna Kirchbaum-Švarc

ljekarna4Izgrađena je 1909. godine u duhu kasnog historicizma s naglašenim secesijskim detaljima. Na kutnom dijelu nalazila se najstarija vukovarska ljekarna koju je još od 1787. godine na nekoliko različitih lokacija vodila obitelj Kirchbaum-Švarc.

 

Grand Hotel

grandhotel5Ova građevina je najpoznatije djelo monumentalne historicističke arhitekture. Zgradu je gradio veleposjednik Paunović za hotel, prema projektu poznatog arhitekta Vladimira Nikolića, od 1895.-1897. Grand hotel je uz ugostiteljske sadržaje imao i kazališnu dvoranu. Hotel je davan u zakup, a 1918. prodan je novom vlasniku, Miši Gotfridu. U to vrijeme u Vukovaru je naglo jačao radnički pokret i radnici su željeli izgraditi radnički dom. Kako je Grand hotel 1919. ponovno ponuđen na prodaju, radnici osnivaju Zadrugu radnički dom i prodajom zadružnih udjela prikupljaju sredstva, kupuju Grand hotel i pretvaraju ga u Radnički dom. U njemu je 1920. godine održan II. Kongres KPJ.

Stari vodotoranj

starivodotoranj6Izgrađen je 1913.g. na mjestu nekadašnje tržnice i jedan je od najstarijih takvih objekata u Hrvatskoj. Ing. J. Funtak i Karlovsky izveli su gradnju prema nacrtu J. Banheyera. Ispod vodotornja nalazi se bušeni zdenac i podzemna vodosprema, a na vrhu je još jedan rezervoar. Stari vodotoranj jedan je od najeksponiranijih motiva starog Vukovara. Danas zauzima središnje mjesto na glavnom trgu ispred hotela Dunav i Gradske vijećnice.

 

Dvorac Eltz

dvorac7Gradnju Dvorca počeo je 1749. godine vlasnik vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. U početku je bio izgrađen samo središnji dio, a kasnije je Dvorac više puta dograđivan. Već 1781. izvršeno je prvo veće proširenje, a konačan izgled dobio je početkom 20.st. po nacrtima bečkog arhitekta Siedeka. Velikih je dimenzija, raskošne koncepcije, obiluje bogatstvom stilskih detalja, ali zadržava skladne odnose. Ubraja se među najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu. Od 1968. godine u Dvorcu Eltz smješten je Gradski muzej Vukovar. Zgrada je 1991. pretrpjela strašna oštećenja. Interijer je danas djelomično obnovljen, a obnova dvorca u cjelini očekuje se u sklopu projekta Savjeta Europe i Ministarstva kulture RH 'Vukovar - Vučedol - Ilok: Istraživanje - Obnova - Revitalizacija'.

Vučedol

golubica8Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava, 5 kilometara nizvodno od Vukovara, i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika. Ono što ga čini posebnim jest činjenica da je zbog vrijednosti nalaza i mogućeg određivanja profila cjelokupne manifestacije dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura - a istovremeno je to i prostor njezinog ishodišta. Jednom otkriven, Vučedol će ostati u središtu interesa arheološke javnosti te postati nezaobilazan lokalitet u svim pokušajima razrješavanja složenih procesa izmjene društvenih i ekonomskih odnosa na prijelazu bakrenog u brončano doba. U svom punom zamahu Vučedolska kultura prostirala se na velikom području u širini od sedam stotina kilometara, obuhvaćajući 10 današnjih europskih država: Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru i Albaniju. Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja. U najdubljim slojevima ostali su očuvani tragovi najstarije neolitičke kulture nazvane Starčevačkom. Ipak, kontinuirani život na Vučedolu u međusobnom preplitanju prati se u vrijeme eneolitika, kada se u vremenskom trajanju od 700 godina ovdje izmjenjuju Badenska, Kostolačka i Vučedolska kultura. Najveći uspon Vučedol je svakako doživio u vrijeme trajanja Vučedolske kulture koja je u cijelom svom trajanju datirana u vrijeme od 3000. do 2200. g.pr.Kr. Život na Vučedolu odvijao se na tri naseobinska platoa što su u luku okruživala Gradac koji je svojim izdvojenim položajem i izgledom imao značenje akropole. To je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra. Materijalna kultura, u kojoj se posebno ističe keramička produkcija, svojom izvanrednom tehnološkom kvalitetom i estetskim vrijednostima govori i o visoko razvijenoj civilizaciji. Ona se odlikuje izrazitim umjetničkim nadahnućem i stvaralačkom snagom koja je pokrenula novi civilizacijski tok. Vučedolska keramika plijeni pažnju savršenim skladom oblika i smještaja ukrasa. Najpoznatija keramička posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato urešena inkrustracijama, a pronađena je 1938. na lokalitetu Gradac. Vučedolskoj kulturi pripada i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom. Posuda s kalendarom pronađena je u Vinkovcima, na mjestu današnjeg hotela Slavonija. Četiri polja na koje je posuda podijeljena simboliziraju četiri godišnja doba, a pojedini znakovi koji se sustavno ponavljaju predstavljaju smjenu mjeseci. Otkriće ovoga najstarijeg kalendara svjedoči o razvijenoj, visokoj civilizaciji i kulturi na ovim područjima prije više od pet tisuća godina.

Spomenici posvećeni žrtvama Domovinskog rata


spomenik9Križ na ušću Vuke u Dunav, posvećen svim poginulima za slobodnu Hrvatsku sa stihom uklesanim glagoljicom 'Navik on živi, ki zgine pošteno'. Autor spomenika, izrađenog od istarskog kamena iz Kanfanara, visokog 9,5 metara i teškog 40 tona, pulski je kipar Šime Vidulin.

Obilježje u spomen na 12 ubijenih redarstvenika u Borovo Selu.

Spomenik Blagi Zadri, poprsje i tenk tzv. JNA, postavljeni uz štab na Trpinjskoj cesti.

Spomenici novinaru Siniši Glavaševiću i pjesniku Reneu Mataušeku, brončana poprsja, djelo su Mladena Mikulina, akademskog kipara iz Zagreba. Glavaševićeva bista postavljena je u predvorju Hrvatskog radio Vukovara, a Mataušekova će biti postavljena u predvorju Hrvatskog doma po završetku obnove.

Spomenik na Ovčari djelo je Slavomira Drinkovića, akademskog kipara iz Zagreba. Na crnom obelisku provlači se raspuklina u obliku križa u čijem se središnjem dijelu nazire silueta ranjene golubice bez glave, simbolom svih masovnih grobnica u Hrvatskoj. Projekt za Spomen dom, otvoren 20. studenoga 2006.g. u hangaru, izradio je Miljenko Romić iz Zagreba.

Bolnica – rekonstrukcija i prikaz stanja u vukovarskoj ratnoj bolnici tijekom Domovinskog rata

Franjevački samostan i crkva sv. Filipa i Jakova

crkva10Franjevci su na vukovarskom području tijekom mnogih stoljeća imali vrlo važnu ulogu i ostavili su neizbrisiv trag ne samo u vjerskom odgoju već i u prosvjeti i kulturnom razvoju ovoga kraja. Franjevci borave na ovim prostorima već u srednjovjekovnom razdoblju, kada je u Vukovskoj županiji bilo sedam franjevačkih samostana. Posebno je važan bio rad franjevaca u vrijeme turske vlasti, jer su cijelo vrijeme ostali sa svojim vjernicima. Neposredno nakon rata za oslobođenje od Turaka franjevci se vraćaju u nekadašnje postojbine i osnivaju svoje rezidencije te vrlo vrijedno djeluju sve do danas.

Pečujski biskup Nesselrod dao je 1723. godine dopuštenje franjevcima da se u Vukovaru može podići crkva i samostan. Tada započinje i izgradnja monumentalnog franjevačkog kompleksa, najstarije i najmarkantnije građevine baroknog Vukovara. U bitnim dijelovima cjelina ovog sklopa dovršena je tijekom 13 godina gradnje, no zbog kasnijih dograđivanja samostanskih katova radovi su se protegli tijekom cijelog 18. stoljeća. Oko 1760. Ambrozije Janković radi uljene slike na crkvenom oltaru. Svoj konačni oblik vukovarski je franjevački samostan sa crkvom sv. Filipa i Jakova dobio nakon historicističke obnove i proširenja crkve 1896.-97. godine, izvedene prema projektu arhitekta R. Jordana. Tada je prvotna jednobrodna barokna crkva produljena i proširena dvama bočnim brodovima – kapelama. Vukovarska je crkva s 58 metara dužine treća najveća crkva u Hrvatskoj, iza zagrebačke i đakovačke katedrale.

Franjevački samostan u Vukovaru bio je rasadište vjere, obrazovanja i kulture. Franjevci su bili neposredni nositelji pučkog školstva za katoličku mladež. Uprava Franjevačke provincije već je 1733. godine u vukovarskom samostanu otvorila provincijski studij filozofije koji je djelovao pedeset godina. Jedan od poznatih lektora na Franjevačkom filozofskom učilištu bio je i Vukovarac fra Josip Janković. Zahvaljujući svom utjecaju u Rimu dobio je od pape Benedikta XIV. tijelo sv. Bone Mučenika, koje je prenijeto u Vukovar i sahranjeno u franjevačkoj crkvi sv. Filipa i Jakova. Za tu je prigodu istaknuti franjevac, također rodom Vukovarac, fra Antun Tomašević napisao i tiskao 1754. na hrvatskom jeziku .Razgovor duhovni od svetog Bone mucsenika. Od 1804.-1900. godine, s većim i manjim prekidima, u samostanu djeluje fakultet teologije.Vrijedni su franjevci skupljali kroz stoljeća razno umjetničko blago: slike, kipove, arhivalije, knjige i liturgijsko posuđe. Bogata i vrlo vrijedna samostanska knjižnica, po svom fondu jedna od najvrednijih starih knjižnica u Hrvatskoj, posjedovala je 17.000 svezaka, a u samostanskoj se riznici nalazilo bogato srebrno i pozlaćeno liturgijsko posuđe umjetničke izrade od 16.st. pa sve do 20.st. Umjetničke slike baroknih i novijih majstora resile su oltare, zidove crkve i samostanske prostorije.

Do razaranja tijekom Domovinskog rata, franjevački samostan s crkvom sv. Filipa i Jakova bio je najstariji očuvani barokni spomenik i uopće najstarija vukovarska građevina. Kompleks je danas obnovljen i registriran kao spomenik kulture A kategorije. Obnova je izvedena donacijom Zagrebačke županije.

Hrvatski Dom (Gradsko kazalište)

hrvatskidom11Gradnja arhitektonski neobične, izdužene zgrade Hrvatskog doma dovršena je 1922. godine. Zgrada je građena prema projektu poznatog arhitekta A. Feudenreicha, a locirana je na obali Dunava, u neposrednoj blizini Dvorca Eltz. Donator obnove je Koprivničko-križevačka županija.

 

Palača Županije Srijemske

palaca12Građena je od 1771.-1777. godine u stilu klasicizirajućeg kasnog baroka, s otmjenim plastičnim dekoracijama na pročeljima. Usred pravilnog visokog timpanona nalazi se grb Srijemske županije koji je Gradu dodijelila carica Marija Terezija 1747.godine. Zgrada je povezana s palačom nekadašnje Kotarske oblasti (1889.-1902.), a u dvorištu je bila i kasnobarokna osuđenička kapelica u kojoj su nekada ispovijedali osuđenike na smrt. Kompleks je registriran kao spomenik kulture A kategorije te je obnovljen u povijesnom izgledu, a donator obnove je Splitsko-dalmatinska županija.

Rodna kuća Lavoslava Ružičke

ruzicka13Prvi hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička rodio se u obrtničkoj obitelji u Vukovaru 13. rujna 1887. godine.   Od svoje četvrte godine živio je u Osijeku gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Potom se upisao na Tehničku visoku školu u Karlsruhe-u. Za nepune 4 godine, 1910. završava studij kemije i doktorsku disertaciju iz organske kemije. Posebno se bavio prirodnim spojevima, osobito fiziološki aktivnim i mirisnim tvarima. Godine 1939. dobiva Nobelovu nagradu za kemiju. Godine 1940. Ružička je izabran za počasnog člana JAZU i počasnog doktora Hrvatskog sveučilišta. Iste godine proglašen je i počasnim građaninom Vukovara. Ružička je sa suradnicima do 1960. godine objavio 580 znanstvenih radova.

Umro je u Zürichu u 90. godini života, 26. rujna 1976.

Crkva sv. Nikolaja

Parohijska pravoslavna crkva sv. Nikolaja izgrađena je u periodu od 1733.-1737. S elementima provincijskog pučkog baroka. Ikonostas je postavljen 1757., a rezbarije je izveo osječki kipar Firtler. Crkva je dograđivana i preuređivana u više navrata za potrebe dodatne kapele sv. Velikomučeniku Georgiju, proširenog kora za srpsko pjevačko društvo Javor i sl. Posljednja značajna preinaka datira iz 1935. godine.

U tornju do kora nalazi se prostorija u kojoj se čuvaju crkvene knjige i stari uredski spisi od 1732.g. nadalje.

Kapela sv. Roka

kapela14Smještena je u Županijskoj ulici, glavnoj ulici Novoga Vukovara. Kapela je skladno uklopljena u dvorski kompleks Eltz, iako je nastala devet godina prije Dvorca i nije njegov sastavni dio.

Građena je donacijom Antuna Pöhra de Rosenthalla 1740. kao zavjetna (kužna) kapela i ujedno kao filijalna crkva za njemačke naseljenike u tom dijelu grada. Isticala se slikom sv. Roka, sv. Sebastijana i sv. Rozalije, zaštitnika od kuge, koja se nalazila na oltaru. Prvotni barokni korpus kapele u klasicističkoj je obnovi 1805. godine proširen bočnim oratorijem i sakristijom i dograđen je slikoviti zvonik pokriven šindrom. Kasnije obnove izvedene su 1858. i 1904.g. te nakon II. svjetskog rata.

Donator obnove nakon Domovinskog rata je Šibensko-kninska županija.

Kapela Gospe od hrasta (Priljevo)

Kapelica je smještena na Priljevu, između starog toka Vuke i glavne ulazne aleje iz smjera Osijeka. Nekada je stajala na osami, uz veliki hrast po kojemu je dobila naziv. Ta zavjetna kapelica podignuta je 1892. godine. Naime, 1891. dogodilo se da je hrast na kojemu je visjela slika Gospina izgorio od zapaljenih svjećica, a Gospina slika ostala je neoštećena, pa su Vukovarci odlučili izgraditi kapelu. Rađena je po projektu budimpeštanskog akademika arhitekta I. Möllera kao jedno od najboljih djela vukovarskog kasnog historicizma. Uz dominirajuće oblike neoromantike u slikovitoj arhitekturi kapele primjetni su i elementi tradicijskog drvenog graditeljstva.

Donator obnove nakon Domovinskog rata je poduzeće \'Interijer\' iz Đakova.

Kapela sv. Ivana Nepomuka

Nalazi se u neposrednoj blizini franjevačkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova, u malom parku prema zapadu. Građena je od travnja do rujna 1749. godine. Posvećena je sv. Ivanu Nepomuku, zaštitniku lađara, vodeničara i ribara.

Gimnazija

gimnazija15Nalazi se na dominantnom položaju povrh Dunava i povijesnog gradskog središta, u blizini franjevačkog samostana. Osnovana je 1891. godine vladinom dozvolom o osnivanju Javne niže realke trgovišta Vukovar. Vrlo brzo postala je poznata i cijenjena, iznjedrivši generacije mladih, sposobnih ljudi, kasnije priznatih stručnjaka i intelektualaca. Na stotu obljetnicu osnutka, 1991. godine, zgrada je srušena tijekom opsade grada. Nestalo je žute svjetiljke – svjetionika.
Gimnazija je obnovljena te je 11. rujna 2000. ponovno otvorila svoja vrata za sve one željne znanja. Obnovu je financirao Grad Zagreb.

 

Bećarski križ

kriz16Najstarije i najveće vukovarsko ulično raspelo dalo je naziv cijelom dijelu Starog grada - Kod bećarskog križa. Raspelo je podignuto 1805. godine kao prvi kameni javni križ u gradu (stariji, iz 18.st., bili su drveni). Još krajem 19. st. oko raspela je stajala kovana željezna ograda unutar koje su rasla patuljasta stabla. Svojim mjerilom i rustikalnom zanatskom obradom Bećarski se križ doimao kao element pučke javne plastike, iako njegove klasne profilacije i uresi nose jasan klasicistički kod.

Ovčara

Spomen dom, otvoren 20. studenoga 2006.g

Ovčara... farma, sasvim obična, slična tisućama drugih, smještena 10-ak kilometara jugoistočno od Vukovara. Uz ostale dvije, Grabovo i Jakobovac, činila je zaokruženu sliku bogatstva i moći grofovske obitelji Eltz, a danas pripada vukovarskom poljoprivrednom kombinatu VUPIK.

Kapela sv. Paraskeve (Petke) na Dobroj vodi

Dobra voda nalazi se na obali Vuke preko puta Adice. Nekada je ovo mjesto bilo obraslo trnjem i tu je bio pašnjak na kojem su pastiri napasali svoja stada. Ovdje su pronašli izvor dobre i bistre vode i od toga potiče naziv Dobra voda. Pravoslavni Srbi su od starina podizali križeve na polju i na izvorima gdje su se skupljali na molitvu. To su napravili i ovdje. Godine 1811. ovdje je izgrađena kapela i posvećena je sv. Paraskevi.

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata

Ova najveća masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata nalazi se na istočnom prilazu Vukovaru.

Vodotoranj

vodotoranj17Vukovarski Vodotoranj, visok 50 m i obujma 2200 prostornih metara vode, izgrađen je potkraj šezdesetih godina u tadašnjem gradskom perivoju i izletištu tzv. "Najpar-bašći", na ulazu u vukovarsko naselje Mitnicu. Prema zapremnini i veličini bio je jedan od največih objekata tog tipa u Europi.

Sve do rata, na vrhu Vodotornja nalazio se restoran s vidikovcem na Vukovar, Dunav i okolno srijemsko vinogorje.



    Post your comments...

    Informacije

    vremenskaprognoza

    Vremenska prognoza

     

     

     

    pomoc

    Hitna pomoć Vukovar

    032/441-298

     

     

     

    policijskapostajavukovar

    policijska postaja Vukovar

    032/342-132

     

     

     

    eljeznickikolodvor

    željeznički kolodvor

    060/333-444

    autobusnikolodvor

    autobusni kolodvor
    060/337-799

     

     

     

     

    Najava događaja

    Pon Ožu 27, 2017 @18:30 -
    Putopisno predavanje

    ŠTO: Putopisno predavanje "Tomislav Perko: 7 godina na cesti"

    KADA: 27. ožujka 2017. u 18:30 sati

    GDJE: Hotel Lav Vukovar

    Facebook Event

    Čet Ožu 30, 2017 @20:00 -
    Predstava "Tri treća tromjesečja"

    ŠTO: Predstava "Tri treća tromjesečja" - GK Joza Ivakić Vinkovci

    KADA: četvrtak, 30. ožujka 2017. u 20:00 sati

    GDJE: Hrvatski dom Vukovar

    Cijena ulaznice: 40 kuna parter/30 kuna balkon

    Kalendar

    Ožujak 2017
    P U S Č P S N
    27 28 1 2 3 4 5
    6 7 8 9 10 11 12
    13 14 15 16 17 18 19
    20 21 22 23 24 25 26
    27 28 29 30 31 1 2

     knjiznica

    Partneri

    Potraži nas na fejsu

    facebook 

    eurodesklogo eyp1gzm

    HZZ - ponuda poslova

    Hrvatski zavod za zapošljavanje

    Pregled slobodnih radnih mjesta
    • Opis posla: RADNIK/RADNICA NA REVITALIZACIJI JAVNIH POVRŠINA - ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE JAVNIH POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE NUŠTAR, Kategorija: JEDNOSTAVNA GRAĐEVINSKA, PROIZVODNA I TRANSPORTNA ZANIMANJA, Rok za prijavu: 31.03.2017, Mjesto rada: NUŠTAR, Općina: NUŠTAR, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

    • Opis posla: PREDSTAVNIK HUMANITARNE UDRUGE M/Ž VODEĆA TVRTKA NA PODRUČJU UPRAVLJANJA PRODAJOM I SAVJETOVANJA U POTRAZI JE ZA SAVJETNICIMA ZA HUMANITARNU UDRUGU (M/Ž). RADNO MJESTO ZAHTJEVA IZVRSNE KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE, SNALAŽLJIVOST I PROFESIONALAN PRISTUP LJUDIMA. OVA IZAZOVNA POZICIJA ODGOVARA KANDIDATU KOJI JE MOTIVIRAN, ZA KOJEG NE POSTOJE PREPREKE U OSTVARENJU CILJA, KOJI IMA IZRAŽENE KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE, KOJI JE DOBRO ORGANIZIRAN TE IMA PROFESIONALAN PRIS

    • Opis posla: RADNIK/RADNICA NA REVITALIZACIJI JAVNIH POVRŠINA - RADOVI NA REVITALIZACIJI JAVNIH POVRŠINA I OČUVANJU OKOLIŠA, Kategorija: JEDNOSTAVNA GRAĐEVINSKA, PROIZVODNA I TRANSPORTNA ZANIMANJA, Rok za prijavu: 31.03.2017, Mjesto rada: ANDRIJAŠEVCI, Općina: ANDRIJAŠEVCI, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

    • Opis posla: POMOĆ U KUĆI STARIJIM I NEMOĆNIM OSOBAMA NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA, Kategorija: USLUŽNA I UGOSTITELJSKA ZANIMANJA, Rok za prijavu: 30.03.2017, Mjesto rada: BABINA GREDA, Općina: BABINA GREDA, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

    • Opis posla: VODITELJICA RECEPCIJE POTREBNI UVJETI I KVALIFIKACIJE: SPOSOBNOST UPRAVLJANJA I VOĐENJA TIMA LJUDI NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA RECEPCIJI POZNAVANJE ENGLESKOG JEZIKA (PREDNOST POZNAVANJE JOŠ JEDNOG SVJETSKOG JEZIKA) POZNAVANJE MS OFFICE OPIS POSLA: REDOVNI RECEPCIJSKI POSLOVI, EFIKASNO I UČINKOVITO UPRAVLJANJE RECEPCIJSKIM/REZERVACI

    ICM Vukovar