Zanimljivosti

I-STRATEGIJA

I-STRATEGIJA - fotka - povećana

...preuzmi OVDJE.

Letovi Osijek

91ac006324b843fa4f07880ccd270234

Raspored OVDJE.

BROŠURA ICM VU

Brošura ICM-a

Brošuru preuzmi OVDJE.

Naši donatori:

Vukovarsko-srijemska županija

vsz

Grad Vukovar

grad vukovar

Ministarstvo socijalne politike i mladih

logo mspm 1

ICM Centri

   

logo-icm  logo eryica

Saznaj više o Europskoj Uniji

euinfoos

pronilogoInfo centar za mlade Vukovar projekt je PRONI Centra za socijalno podučavanje

ZAKON / PRAVA I OBVEZE

 

zakoni1Zakon je sustav pravila obično provođen kroz skup institucija koje uglavnom uključuju sudove i policiju. On oblikuje politiku, ekonomiju i društvo na mnogo načina i služi kao primarni socijalni medijator u odnosima među ljudima. S druge strane, prava su normativni principi. Koncept prava je temelj civiliziranog društva iako postoji veliki broj neslaganja među različitim ljudima o tome što taj termin točno znači. Svaki zakon znači odgovornost te balans između prava i obveza uvijek mora biti osiguran.

Za više informacija proučite Vodič za ostvarivanje prava i interesa građana pred javnim institucijama 

Sudbena vlast u Hrvatskoj

Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Prema Ustavu Republike Hrvatske sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.

Organizacija sudova u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi.

Redovni sudovi su:

  • Općinski sudovi
  • Županijski sudovi
  • Vrhovni sud Republike Hrvatske

Specijalizirani sudovi su:

  • Prekršajni sudovi
  • Trgovački sudovi
  • Upravni sudovi
  • Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
  • Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
  • Visoki upravni sud Republike Hrvatske

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj. Nadležnost sudova određuje se zako­nom.

Sudovi u Vukovaru:

  • Prekršajni sud u Vukovaru
  • Općinski sud u Vukovaru  
  • Županijski sud u Vukovaru

Navedeni se sudovi nalaze na adresi Županijska ulica 33, 32000, Vukovar

 

 

policija1Policijska uprava vukovarsko-srijemska teritorijalno je nadležna nad područjem vukovarsko-srijemske županije na kojem je ustrojeno pet gradova: (Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok i Otok) i 24 općine (Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, S.Jankovci, S.Mikanovci, Tompojevci, Tordinci, Tovamik, Trpinja, Vođinci i Vrbanja), koje teritorijalno pokrivaju 84 naseljena mjesta. Sjedište policijske uprave vukovarsko srijemske je u Vinkovcima, u ulici Glagoljaška br 27 B, gdje je smješten policijski menadžment. Teritorijalnom podjelom Republike Hrvatske na županije došlo je do novog ustroja MUP-a i policijskih uprava pa je Policijska uprava vukovarsko-srijemska nastala spajanjem bivših PU Vukovar, PU Vinkovci i PU Županja. Područje Policijske uprave vukovarsko-srijemske nalazi se na najistočnijem dijelu Republike Hrvatske i pokriva područje Županije vukovarsko-srijemske. Područje se prostire dijelom u istočnu Slavoniju, a dijelom u zapadni Srijem, između rijeka Dunava i Save. Policijska uprava vukovarsko-srijemska graniči na sjeverozapadu s Policijskom upravom osječko-baranjskom, a na zapadu sa Policijskom upravom brodsko-posavskom. Granica područja policijske uprave na jugu ide u dužini od 93,6 km rijekom Savom koja je prirodna granica između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, na istoku i dijelom na sjeveru graniči sa Srbijom, i to rijekom Dunav na sjeveru u dužini od 60,2 km i kopnom na istoku u dužini od 118,8 km. Na državnoj granici nalazi se 15 graničnih prijelaza, od čega 8 međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza, 2 međunarodna željeznička granična prijelaza, međunarodni riječni granični prijelaz, 2 cestovna granična prijelaza za pogranični promet, i riječno-skelski granični prijelaz za pogranični promet, te i sezonski granični prijelaz. Na području koje pokriva ova policijska uprava ukupna dužina auto-ceste iznosi 20 km, državnih cesta 304 km, županijskih cesta 474 km, lokalnih cesta 243 km, te 2 894 km ulica u naseljenim mjestima. Također preko područja naše županije prolazi važan željeznički pravac koji povezuje istočnu i zapadnu Europu, a policijska uprava pokriva 195 km magistralnih željezničkih pruga i željezničkih pruga I i II reda. Područje Policjske uprave vukovarsko-srijemske prostire se na površini od 2 444,23 km2 ili na 244 423 ha.

Policija u zajednici

Strategija djelovanja Policija u zajednici sveobuhvatan je proces promjena u policiji u užem, a u Ministarstvu unutarnjih poslova u širem smislu, koje su nastavak reformi policije (MUP-a) započetih 2000. godine. Krajnji cilj ovog procesa jest transformacija iz tradicionalnog policijskog modela u model djelovanja policije u zajednici i izgradnja kompatibilnog modela organizacije rada policije u odnosu na zapadnoeuropske standarde. Za ostvarenje zadanog cilja, objektivno gledajući, nisu dostatne samo promjene u policiji, već i u cjelokupnoj društvenoj zajednici. No, bez obzira na složenost procesa promjena u policiji i društvenoj zajednici, svi se slažu da netko mora učiniti prvi korak. S pravom možemo postaviti pitanje zašto ga u Republici Hrvatskoj ne bi učinila policija? Naime, hrvatska policija u svojoj se bliskoj prošlosti može pohvaliti velikom, pa čak i povijesnom ulogom u procesu stvaranja i obrane samostalne i demokratske države. Upravo zbog toga imamo pravo, ali i obvezu, prednjačiti u tranzicijsko-reformskom procesu na putu Hrvatske kao ravnopravnog partnera u europskim i svjetskim integracijama.

Tko su kontakt policajci?

Kvartovski policajci ili kontakt - policajci su policijski službenici koji imaju svoje stalno područje ophodnje i svakodnevno komuniciraju s građanima te s njima uspostavljaju odnos povjerenja kako bi bolje uočavali i rješavali probleme na određenom području, npr. dijelu grada. Na taj način građani imaju "svog" policajca kojemu se mogu obratiti sa svojim prijedlozima i primjedbama. Tko je kontakt-policajac pojedinog kvarta ili mjesta može se saznati u policijskoj upravi ili policijskoj postaji nadležnoj za određeno područje.

Upoznajte Vašeg kontakt policajca s problemima koji se odnose na:

  • zapuštanje djece i maloljetnih osoba
  • nemoćne i stare osobe o kojima se niko ne brine
  • zlostavljanje od strane drugih osoba i sl.
  • uništavanje tuđe i javne imovine
  • ostavljene ili nađene eksplozivne naprava i streljiva
  • nasilje u obitelji
  • opasna mjesta u okolici (otvorene šahte, trula stabla, itd.)


Ljudska prava su ona prava koja su neophodna za život kao ljudsko biće – osnovni standard bez kojeg ljudi ne mogu preživjeti i razvijati se u dostojanstvu. Ona su svojstvena ljudskoj osobi, neotuđiva i univerzalna. Ujedinjeni narodi postavili su zajednički standard o ljudskim pravima s usvajanjem Opće deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine. Iako ta deklaracija nije dio obvezujućeg međunarodnog prava, njezino prihvaćanje od strane svih zemalja širom svijeta daje veliku moralnu težinu temeljnom principu da sva ljudska bića, bogata i siromašna, jaka i slaba, muška i ženska, svih rasa i religija, treba tretirati jednako i uz poštivanje njihove prirodne vrijednosti kao ljudskih bića.

Europski sud za ljudska prava (European Court of Human Rights; u daljnjem tekstu Sud) je međunarodna institucija koja pod određenim uvjetima može razmatrati zahtjeve osoba koje smatraju da su prekršena njihova prava zajamčena Europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokolima 1, 4, 6 i 7 koje su prihvatile samo neke zemlje potpisnice Konvencije. Republika Hrvatska ih je sve ratificirala 5. studenog 1997. godine., ali je iskoristila pravo na rezervaciju i stavila ju je na dio članka 6. st. 1. Konvencije koji se odnosi na pravo na javnu raspravu jer na temelju članka 34. st. 1. Zakona o upravnim sporovima "...u upravnim sporovima Upravni sud odlučuje na zatvorenoj sjednici".Sud može razmatrati samo zahtjeve protiv zemalja koje su ratificirale Konvenciju i Protokol o kojem je riječ i samo ako je žalba u vezi predmeta iz nadležnosti javnih organa vlasti (zakonodavstva, uprave, suda itd.), a nikako protiv pojedinaca ili privatnih organizacija.Sud nije prizivni sud u odnosu na domaće sudove pa je neophodno da se prvo iscrpe sva domaća pravna sredstva, osim ako osoba koja podnosi zahtjev Sudu dokaže da bi i ona bila nedjelotvorna. U žalbi koja se podnosi najvišem sudu države protiv koje se osoba želi žaliti potrebno je iznijeti barem u osnovi iste pritužbe koje će se kasnije iznijeti u zahtjevu Sudu.Broj sudaca jednak je broju država ugovornica, ali oni ne predstavljaju pojedinu državu. Suci se biraju na vrijeme od 6 godina. Za sutkinju Europskog suda za ljudska prava iz Republike Hrvatske izabrana je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Nina Vajić.Službeni jezici Suda su engleski i francuski, ali se zahtjev može podnijeti i na bilo kojem službenom jeziku zemalja ugovornica. Zahtjev se podnosi dopisom ili ispunjenim obrascem, nikako telefonom ili elektronskom poštom, na adresu:

The Registrar
European Court of Human Rights
Council of Europe
F - 67075 STRASBOURG CEDEX

U zahtjevu treba:

  • ukratko iznijeti činjenice
  • naznačiti prava zajamčena Konvencijom za koja se smatra da su povrijeđena
  • pravne lijekove koji su iskorišteni (priložiti kopije službenih odluka)
  • staviti potpis

Detaljne upute na hrvatskom jeziku o slanju zahtjeva Sudu mogu se pronaći na službenim Internet stranicama Suda. Ne postoje troškovi pred samim Sudom (takse, pristojbe…); jedini trošak je poštarina i troškovi odvjetnika prema odvjetničkoj tarifi svoje zemlje iz koje ga je osoba angažirala. Sud može osigurati i besplatnu pravnu pomoć ako osoba uz zahtjev priloži potvrdu o svom imovinskom stanju koja će dati osnovu za to. Svatko može nastupati u vlastito ime, ali je ipak poželjno angažirati punomoćnika, po mogućnosti odvjetnika. Postupak je akuzatoran i u pravilu javan osim ako predsjednik Suda ne odluči drugačije. Presuda se donosi na zatvorenom vijećanju i javno se objavljuje, a ubrzo nakon toga se objavljuje i na službenim Internet stranicama Suda. Sve konačne odluke su obvezujuće za države kojih se tiču. Vijeće ministara nadzire da li se ispunjavaju potrebne mjere za njihovu provedbu, pa u protivnom može izvršiti djelotvoran politički pritisak s mogućim isključenjem iz Vijeća Europe. Spor je moguće riješiti i nagodbom, prijateljskim rješenjem.

* * *

Povijest Konvencije i Suda

Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nastala je unutar Vijeća Europe u Rimu 4. studenog 1950. godine, a na snagu je stupila 1953. godine. To je bio prvi put da su pojedinci mogli osporiti odluke svoje države pred sudom čije su odluke bile obvezujuće za tu državu.

Cilj navedene Konvencije je bio napraviti prvi korak prema zajedničkom provođenju nekih prava utvrđenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine. U početku je zadaća bila povjerena Europskoj komisiji za ljudska prava utemeljenoj 1954. godine, Europskom sudu utemeljenom 1959. godine i Vijeću ministara Vijeća Europe (kasnije se to Vijeće počelo sastojati od ministara vanjskih poslova zemalja potpisnica ili njihovih predstavnika). Komisija je ispitivala prihvatljivost žalbe i u slučaju pozitivne ocjene slala izvještaj Vijeću ministara. Ako se slučaj nije uputio pred Sud to Vijeće bi odlučilo da li postoji povreda Konvencije te bi u tom slučaju dodijelilo pravičnu satisfakciju žrtvi. Nakon stupanja Konvencije na snagu doneseno je 12 Protokola i učinjene su velike reforme: ukinuta je Europska komisija i nastao je jedinstveni Europski sud za ljudska prava koji je počeo djelovati 1. studenog 1998. godine.

 

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 10. prosinca 1948. godine

 

Članak 1.

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena

razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.

Članak 2.

Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike glede

rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog

podrijetla, imovine, rođenja ili neke druge okolnosti.

Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika zbog političkog, pravnog ili međunarodnog

statusa zemlje ili područja kojemu neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod

starateljstvom, nesamoupravno, ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.

Članak 3.

Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Članak 4.

Nitko se ne smije držati u ropstvu ili odnosu sličnom ropstvu; ropstvo i trgovina robljem

zabranjuju se u svim njihovim oblicima.

Članak 5.

Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem

postupku ili kazni.

Članak 6.

Svatko ima pravo da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao osobu.

Članak 7.

Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu, bez ikakve

diskriminacije.

Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova

Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.

Čanak 8.

Svatko ima pravo na djelotvornu odštetu putem nadležnih domaćih sudova zbog djela kojima

su povrijeđena njegova temeljna prava zajamčena ustavom ili zakonom.

Članak 9.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatvoru ili izgonu.

Članak 10.

Svatko ima potpuno isto pravo na pravično i javno saslušanje od strane neovisnog i

nepristranog suda radi utvrđivanja njegovih prava i obveza, i bilo koje kaznene optužbe protiv

njega.

Članak 11.

1. Svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da ga se smatra nevinim dok se njegova krivnja

zakonski ne utvrdi u javnom postupku u kojemu su mu pružena sva jamstva za obranu.

2. Nitko ne smije biti proglašen krivim za kazneno djelo počinjeno činom ili propustom koji,

po domaćem ili međunarodnom pravu u času počinjenja nije bio predviđen kao kazneno djelo.

Ne smije se odrediti ni teža kazna od one koja je bila primjenjiva u času kad je kazneno djelo

počinjeno.

Članak 12.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili

dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na pravnu zaštitu protiv

takvog miješanja ili napada.

Članak 13.

1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka u granicama bilo koje države.

2. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju.

Članak 14.

1. Svatko pred progonom ima pravo tražiti i dobiti utočište u drugim zemljama.

2. Na to se pravo ne može pozivati u slučaju progona koji su izravna posljedica nepolitičkih

zločina ili djela protivnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 15.

1. Svatko ima pravo na državljanstvo.

2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoga državljanstva niti mu se smije odreći pravo na

promjenu državljanstva.

Članak 16.

1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih

ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka,

u braku i tijekom razvoda.
2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak.

3. Obitelj je prirodna i temeljna društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i države.

Članak 17.

1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu samostalno ili u zajednici s drugima.

2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

Članak 18.

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se

mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili

privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i

obredima.

Članak 19.

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja

mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja

putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice.

Članak 20.

1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi.

Članak 21.

1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno

izabranih predstavnika.

2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.

3. Volja naroda je temelj državne vlasti; ta se volja mora izražavati na povremenim i poštenim

izborima, koji se provode uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim

jednako slobodnim glasačkim postupkom.

Članak 22.

Svatko kao pripadnik društva ima, putem državnih programa i međunarodne suradnje, a u

skladu s organizacijom i mogućnostima svake pojedine države, pravo na socijalnu sigurnost i

ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava koja su uvjet njegova dostojanstva i

neometanog razvoja njegove osobnosti.

Članak 23.

1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete za rad i

zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svatko bez ikakve razlike ima pravo na jednaku naknadu za isti rad.

3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji

osigurava život dostojan čovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima

socijalne zaštite.

4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i njima pristupati kako bi zaštitio svoje interese.

Članak 24.

Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, uključujući razumno smanjenje radnih sati i

povremene plaćene neradne dane.

Članak 25.

1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i

njegove obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne

socijalne usluge, kao i pravo na zaštitu u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti,

udovištva, starosti ili nekog drugog životnog nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova

nadzora.

2. Materinstvu i djetinjstvu pripada posebna skrb i pomoć. Sva djeca, ona rođena u braku kao

i ona koja su rođena izvan njega, moraju uživati istu socijalnu zaštitu.

Članak 26.

l. Svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem

na osnovnom i općeobrazovnom stupnju. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno. Tehničko

i strukovno obrazovanje mora biti dostupno svima; više i visoko obrazovanje mora biti

dostupno svima prema sposobnostima.

2. Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačati poštivanje

ljudskih prava i temeljnih sloboda. On mora promicati razumijevanje, snošljivost i

prijateljstvo medu svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelatnost

Ujedinjenih naroda na održanju mira.

3. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru obrazovanja za svoju djecu.

Članak 27.

1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu svoje zajednice, uživati u

umjetnosti, pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti.

2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa od bilo kojeg znanstvenog,

književnog ili umjetničkog djela kojemu je autor.

Članak 28.

Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene

ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.
Članak 29.

1. Svatko ima obveze prema onoj zajednici u kojoj je jedino moguć neovisan i cjelovit razvoj

njegove osobnosti.

2. U korištenju svojih prava i sloboda svatko može biti podvrgnut samo onim ograničenjima

koja su utvrđena zakonom, isključivo radi osiguranja potrebnog priznanja i poštivanja prava i

sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i općeg blagostanja

u demokratskom društvu.

3. Ta prava i slobode se ni u kojem slučaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i načelima

Ujedinjenih naroda.

Članak 30.

Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo neke države, grupe

ili pojedinca da poduzmu bilo koju akciju ili izvrše bilo koji čin kojim se poništava neko od ovdje utvrđenih prava i sloboda.

 


Gradski program mladih



Potkategorije

Informacije

vremenskaprognoza

Vremenska prognoza

 

 

 

pomoc

Hitna pomoć Vukovar

032/441-298

 

 

 

policijskapostajavukovar

policijska postaja Vukovar

032/342-132

 

 

 

eljeznickikolodvor

željeznički kolodvor

060/333-444

autobusnikolodvor

autobusni kolodvor
060/337-799

 

 

 

 

Najava događaja

Uto Velj 21, 2017 @18:00 -
Promocija knjige "Vidim te"

ŠTO: Promocija knjige "Vidim te" - Tata Slaven

KADA: 21. veljače 2017. u 18:00 sati 

GDJE: Gradska knjižnica Vukovar

Čet Ožu 02, 2017 @20:00 -
Predstava "Parovi"

ŠTO: Predstava "Parovi" - Teatar Gavran

KADA: četvrtak, 2. ožujka 2017. u 20:00 sati

GDJE: Hrvatski dom Vukovar

Cijena ulaznice: 40 kuna parter/30 kuna balkon

Kalendar

Veljača 2017
P U S Č P S N
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5

 knjiznica

Partneri

Potraži nas na fejsu

facebook 

eurodesklogo eyp1gzm

HZZ - ponuda poslova

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Pregled slobodnih radnih mjesta
  • Opis posla: RAZVOJ, Kategorija: STRUČNJACI IZ PODRUČJA INFORMATIKE I TEHNIČKIH ZNANOSTI, Rok za prijavu: 28.02.2017, Mjesto rada: ŽUPANJA, Općina: ŽUPANJA, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

  • Opis posla: UČITELJ/UČITELJICA RAZREDNE NASTAVE, Kategorija: PROFESORI, NASTAVNICI I STRUČNJACI ZA OBRAZOVANJE, Rok za prijavu: 25.02.2017, Mjesto rada: VUKOVAR, Općina: VUKOVAR, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

  • Opis posla: OCIJALNI RADNIK/RADNICA - STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD, Kategorija: STRUČNJACI IZ DRUŠTVENOG, HUMANISTIČKOG I UMJETNIČKOG PODRUČJA, Rok za prijavu: 24.02.2017, Mjesto rada: ŽUPANJA, Općina: ŽUPANJA, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

  • Opis posla: IZVOĐENJE RAZREDNE NASTAVE U ŠKOLI, Kategorija: PROFESORI, NASTAVNICI I STRUČNJACI ZA OBRAZOVANJE, Rok za prijavu: 25.02.2017, Mjesto rada: BABINA GREDA, Općina: BABINA GREDA, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

  • Opis posla: IZVOĐENJE NASTAVE, Kategorija: PROFESORI, NASTAVNICI I STRUČNJACI ZA OBRAZOVANJE, Rok za prijavu: 23.02.2017, Mjesto rada: ŽUPANJA, Općina: ŽUPANJA, Županija: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

ICM Vukovar