Međunarodni dan mladih

Ideju za Međunarodni dan mladih predložili su mladi iz Beča još 1991. godine, a Generalna skupština UN-a Rezolucijom 54/120 usvojila je 17. prosinca 1999. godine preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade (Lisabon, 8. do 12. kolovoza 1998.) da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih. Zamišljen je kao prilika da se vladama i ostalim političkim i poslovnim akterima privuče pažnja na globalne probleme mladih, prepoznaju njihovi potencijali, slave postignuća i planiraju načini uključivanja mladih u poduzimanje koraka u razvoju društava. Predstavlja jedinstvenu priliku svim „utjecajnima“ da se sastanu i pobrinu da su mladi uključeni u donošenje odluka na svim razinama društvenih zajednica.

Prvi Međunarodni dan mladih obilježen je 2000. godine i svake godine se obilježava sa drugačijom temom. Ovogodišnja tema je Izgradnja mira.

Od usvajanja Rezolucije Vijeća sigurnosti 2250 u 2015. godini, sve se više priznaje da su mladi ljudi, kao agenti promjena, ključni čimbenici u sprječavanju sukoba i održavanju mira. Međunarodni dan mladih posvećen je obilježavanju doprinosa mladih u sprečavanju i transformaciji sukoba, kao i uključivanju, društvenoj pravdi i održivom miru.
S obzirom da je sadašnja generacija mladih najveća u povijesti i da mladi ljudi čine većinu u zemljama oružanih napada i nemira, te s obzirom na potrebe i težnje mladih, pitanje mira i sigurnosti nikada nije bilo od veće demografske važnosti.
Druga rezolucija Vijeća sigurnosti, Rezolucija 2282 (2016), priznaje da mjerila i izazovi održavanja mira zahtijevaju partnerstva između dionika, uključujući organizacije mladih. Ona također potvrđuje važnu ulogu koju mladi mogu igrati u sprječavanju i rješavanju sukoba, te su ključni čimbenici u osiguravanju uspjeha za izgradnju mira.


Proces socijalne uključenosti mladih, uključujući sudjelovanje u odlučivanju, kao i pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i osnovnim uslugama, promiče njihovu ulogu kao aktivnog doprinosa društvu i omogućava mladima priliku da postignu svoje potencijale i ostvare svoje ciljeve. Kada su mladi isključeni iz političkih, ekonomskih i društvenih sfera i procesa, to može biti faktor rizika za nasilje. Stoga je prepoznavanje i rješavanje socijalne isključenosti mladih ljudi preduvjet održanju mira.