Što ćemo ovaj put naučiti/ponoviti saznajte u rubrici Jezični savjeti!

Jesu li vukovarski čamci na Vuki ili Vuci?

  • U današnjem jezičnom savjetovanju naše volonterke Irine moći ćete ponešto pročitati možda o zaboravljenom glasovnim promjenama koje su dio naše svakodnevne jezične komunikacije.

U ovom će članku istaknuti možda najčešće jezične dvojbe kod popunjavanja obrazaca kada moramo napisati mjesto rođenja, nazive rijeka, regija ili nekih drugih pojmova iz područja vlastitih imenica.

Pa krenimo… 

 

Ako usporedimo imenice u nominativu i drugim padežima, možemo uočiti da dolazi do promjene u nekim glasovima. Glasovne promjene su promjene glasova koje se provode radi lakšeg izgovora. Do glasovne promjene dolazi unutar osnove imenica. U sklonidbi imenica pojavljuju se različite glasovne promjene: sibilarizacija, palatalizacija, nepostojano a i i, jotacija i kraćenje ije u je/e/i. Osnova je stalni, nepromjenjivi dio riječi. Nastavak je dio riječi koji se mijenja. Nastavak može utjecati na promjenu glasa unutar osnove imenica.

1.SIBILARIZACIJA je glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h ispred glasa -i zamjenjuju glasovima c, z, s. Prvodi se u sklonidbi imenica najčešće u D i L jd. imenica ženskoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h; u N, D, L i I mn. imenica muškoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h.

  • Sibilarizacija se NE PROVODI kod pojedinih imenica ženskoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h. Do odstupanja dolazi kako bi značenje riječi ostalo jasno.

Primjerice:

U Vuki nema riba.

Na Krki se nalaze slapovi.

Branki sam darovao cvijeće.

Idem k Luki.

Ličanke su vrijedne žene.

Zagrepčanka je i moja majka.

 

  • Odstupanja od pravila:  kod imena stanovnica naseljenih mjesta: N Karlovčanka – DL Karlovčanki

kod vlastitih imena: N Branka – DL Branki, N Luka – DL Luki

kod nekih geografskih imena: N Krka – DL Krki

kod imenica ženskoga roda koje završavaju na -cka, -ćka, -čka, -ska, -tka -zga: N kocka – DL kocki, N lutka – DL lutki, N bazga – DL bazgi

kod imenica odmila ženskoga (i muškoga roda): N seka – DL seki, N zeko – DL zeki

 

2. PALATALIZACIJA je glasovna promjena kada se glasovi k, g, h ispred glasa -e zamjenjuju glasovima č, ž, š. Palatalizacija se u sklonidbi imenica najčešće provodi u vokativu jednine imenica muškoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h. Palatalizacija se provodi i kod pojedinih imenica muškoga roda kojima osnova završava glasovima c i z (mjesec/mjeseče, vitez/viteže).

3. NEPOSTOJANO A ili E je glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje. Nepostojani a u sklonidbi imenica najčešće se provodi u nominativu množine nekih imenica muškoga roda (lovac/lovci), genitivu jednine nekih imenica muškoga roda (zadatak/zadatka), genitivu množine nekih imenica ženskoga roda (školjka/školjaka).

  • Osim nepostojanog a postoji i nepostojani e. Nepostojani e najčešće se javlja u nekim imenima naseljenih mjesta, obično s područja gdje su zastupljeni kajkavski govori, te u prezimenima  (Čakovec/Čakovca, Ivanec/Ivanca, Gubec/Gupca, Črnomerec/Črnomerca).

4. JOTACIJA je glasovna promjena u kojoj stapanjem jednog suglasnika s glasom j nastaje novi suglasnik. Kad se glasovi k, g, h, c, t, d, s, z, l, n nađu ispred j, zamjenjuju se glasovima č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj. Kad se p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj. Jotacija se u sklonidbi imenica najčešće provodi u instrumentalu jednine imenica ženskoga roda s nastavkom -ju (pameću).

5. KRAĆENJE DVOGRASNIKA (ije u je/e/i) glasovna je promjena u kojoj se skraćuje slog, odnosno ije se zamjenjuje glasovima je, i ili glasom e. Kraćenje ije u je/e/i provodi se u različitim riječima i njihovim oblicima. Neke riječi nastale od iste osnove i pojedini oblici iste riječi imaju na istome mjestu različite glasove i glasovne skupine – ije/je/e/i. Te se promjene nalaze na onim mjestima gdje je nekada bio poseban glas – jat. Najbolja pomoć u pravilnome pisanju riječi u kojima nalazimo ostvaraj glasova ije/je/e/i jest izgovor sloga/riječi. Ako je izgovor dug, piše se ije (cvijet), a ako je kratak, piše se je (cvjetovi).

 

Do sljedećeg obrazovnog utorka, lijep pozdrav!