Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se 14. lipnja s ciljem ukazivanja na važnost i potrebe sigurne krvi i krvnih pripravaka, a ujedno je i zahvala svim dobrovoljnim darivateljima krvi.
Svake godine spašavanje milijuna života ovisi o transfuzijama krvi i krvnih pripravaka. Krv je nužna za izvedbu složenih medicinskih i kirurških zahvata te može pomoći u poboljšanju kvalitete života pacijenata koji boluju od teških bolesti.
Na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj u svibnju 2005. godine, ministri zdravstva iz cijelog svijeta donijeli su jednoglasnu izjavu o predanosti i podršci dobrovoljnom darivanju krvi. Tada je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca, dr. Karla Landsteinera, rođenog 14. lipnja 1868. godine, koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.
Dobrovoljni darivatelj krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno te ne dobiva zauzvrat niti novac niti neki drugi oblik plaćanja koji bi bio zamjena za novac. Samo zdrava osoba može biti darivatelj krvi. Muškarci mogu dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, dok žene mogu dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca.
Krv može dati svaka zdrava osoba:
– starosne dobi od 18 do 65 godina,
– tjelesne težine iznad 55 kilograma, koja je proporcionalna visini,
– tjelesne temperature do 37°C,
– vrijednosti krvnog tlaka moraju biti: sistolički 100-180 mm/Hg, dijastolički 60-110 mm/Hg,
– vrijednosti hemoglobina moraju biti: za muškarce 135 g/L, za žene 125 g/L,
– puls mora iznositi 50 do 100 otkucaja u minuti,
– uz odobrenje liječnika
Izvor: stampar.hr