1.12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 1. prosinca uveden kao Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Dan je to kada se diljem svijeta ljudi ujedinjavaju kako bi odali počast osobama koje su izgubile bitku protiv ove bolesti i kako bi podsjetili na potrebu suzbijanja diskriminacije i stigmatizacije oboljelih te upozorili na rizike i opasnosti od HIV/AIDS-a.

Međunarodni simbol svjesnosti i podrške prevenciji i liječenju HIV infekcije i AIDS-a je crvena vrpca (engl. red ribbon).

Kako se možeš zaraziti?

Izvor infekcije je HIV-om zaražena osoba u svim stadijima infekcije. Najčešće zabilježeni put zaraze bio je nezaštićeni spolni odnos. Bolest se prenosi i putem injektiranja droga nesterilnim priborom, prijenosom sa zaražene majke na dijete tijekom poroda odnosno dojenja, a najrjeđe primanjem zaraženih krvnih derivata. Mogući su i drugi načini prijenosa. Rizičan je svaki kontakt ozlijeđene kože odnosno sluznice s krvlju odnosno sjemenom tekućinom ili sekretom rodnice zaražene osobe. Vjerojatnost prijenosa HIV virusa povećava obolijevanje od neke druge spolno prenosive bolesti (gonoreja, klamidija, sifilis, trihomonijaza, HPV, genitalni herpes, hepatitis i druge).

HIV se NE prenosi: rukovanjem, grljenjem i drugim uobičajenim međuljudskim kontaktima, dodirom s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu, uporabom javnih zahoda, bazena ili sauna, posuđem za jelo, čašama, ručnicima, posteljinom, šmrcanjem, kašljem i kihanjem, uobičajenim pregledom kod liječnika niti uobičajenim pregledom i popravkom zuba kod stomatologa, putem domaćih životinja, insektima, davanjem krvi ili tijekom uobičajene njege oboljeloga od AIDS-a.

Koji su simptomi HIV infekcije / AIDS-a?

Od trenutka zaraze do razvoja AIDS-a može proći od 1 do 15 godina. Akutna HIV-infekcija razvija se od 3 do 6 tjedana nakon zaražavanja i traje oko 1 do 2 tjedna. Simptomi akutne HIV-infekcije su: vrućica, osip, otečeni limfni čvorovi, upala grla, čir u usnoj šupljini i/ili grlu, bol u mišićima. Slijedi asimptomatska faza bolesti koja obično traje 10-ak godina, Najčešća manifestacija bolesti u toj fazi je generalizirano povećanje limfnih čvorova. Pojava infekcija poput gljivičnih infekcija organizma, herpesa zostera, listerioze, pneumonija te drugih stanja za čiji razvoj je zaslužan drastičan pad imuniteta: periferna neuropatija, HIV-encefalopatija, Kaposijev sarkom, primarni limfom središnjega živčanog sustava i drugo nazivamo AIDS ili sindrom stečene imunodeficijencije.

Kako se HIV infekcija dokazuje?

Za postavljanje dijagnoze HIV infekcije rutinski se koriste testovi kojima se u krvi detektiraju protutijela na HIV virus.

Kako se HIV infekcija / AIDS liječe?

Posljednjih godina ostvaren je značajan napredak u liječenju infekcije HIV-om. Danas postoje antiretrovirusni lijekovi, kojima se, u slučaju primjene prave kombinacije lijekova i dobrog podnošenja iste, postiže nemjerljiva količina virusa u krvi uz postupan oporavak imunološkog sustava. Takvo stanje se lijekovima može uspješno održavati i više godina.

Kako se zaštiti?

S obzirom da se od HIV-a nije moguće izliječiti, važna je prevencija bolesti. Najvažnija mjera, kojom se rizik infekcije smanjuje na minimum, jest izbjegavanje rizičnih oblika ponašanja.

Potrebno je:

– izbjegavati spolne odnose izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju,

– pravilno i redovito upotrebljavati prezervative,

– izbjegavanje korištenja opojnih sredstava, odnosno liječiti ovisnost

– korištenje mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavica, naočala, maske i dr. ) prilikom profesionalnog rukovanja krvlju i tjelesnim izlučevinama

– ukoliko ste bili u riziku, testirati se. Ranim otkrivanjem infekcije omogućava se rani početak liječenja i time bolja prognoza za oboljelu osobu, a smanjuje se rizik za daljnji prijenos infekcije.

Kome se preporuča testiranje na HIV? 

Testiranje na HIV preporuča se:

– osobama koje su imale nezaštićeni spolni odnos s većim brojem spolnih partnera, spolni odnos sa stranim državljanima ili partnerom kojeg nisu dobro poznavali,

– osobama koje su intravenski uzimale droge ili se ubole na već rabljene igle,

– osobama koje su imale već u životu neku spolno prenosivu bolest (HPV, sifilis,  gonoreju itd.),

– osobama koje su se tetovirale ili stavljale piercing odnosno bili na akupunkturi u neadekvatnim (nesterilnim) uvjetima,

– i svima ostalima koji su bili izloženi nekome od ranije navedenih rizika.

Više o mogućnostima dobrovoljnog, besplatnog i anonimnog HIV testiranja i savjetovanja možete potražiti ovdje.

Izvor: zzjzdnz.hr