Mladi u Hrvatskoj izrazito su nezadovoljni društvenim statusom te procesima i pojavama u suvremenom društvu, a najviše su zadovoljni privatnim okruženjem, pokazalo je istraživanje Zaklade Friedrich Ebert Stifung (FES) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).
Empirijsko istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je 2018. godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina, a dio je međunarodnog istraživanja mladih u deset država Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji.
Ispitivani su stavovi mladih o njihovim privatnim aspektima života – obitelji, prijateljima, slobodnom vremenu, te o obrazovanju, zaposlenju, osobnim, društvenim i političkim vrijednostima i mobilnosti.
Većina mladih rade u uvjetima suprotnim njihovim željama
Istraživanje je pokazalo da manje od polovice mladih radi u svojoj struci, da polovica nema siguran i trajan posao, dok u prosjeku tjedno rade dulje od zakonom propisane norme za što dobivaju plaću koja je u prosjeku niža od prosječne plaće u Hrvatskoj.
Većina mladih živi u roditeljskom domu
Više od četvrtine ispitanika živi zajedno s roditeljima ili drugim srodnicima, a petina s bračnim ili izvanbračnim partnerima. Također, 71 posto njih živi u roditeljskom domu, 15 posto u vlastitom ili partnerovom stanu, a 13 posto žive kao podstanari. Rezultati su pokazali kako mladi imaju i povjerenja u brak, pa ih četiri petine zamišlja svoju budućnost u bračnoj zajednici s djecom.
Slabo zainteresirani za politike
Odnos mladih prema politici okarakteriziran je slabim interesom i znanjem o politici, slabom uključenosti u građanske akcije i inicijative, snažnom zaokupljenosti socioekonomskim temama i problemima te izrazitim nepovjerenjem u političke institucije.
Nepovjerenje u političke i društvene institucije
Rezultati istraživanja pokazali su da ukupno gledajući, mladi u Hrvatskoj pokazuju više institucionalnog nepovjerenja nego povjerenja. Tako je 66 posto ispitanih izrazilo nepovjerenje u političke stranke, nešto više od polovice nepovjerenje je izrazilo u Hrvatski sabor i Vladu, a 50 posto mladih u lokalnu vlast.
S druge strane, najviše je mladih izrazilo povjerenje u vojsku (48 posto) i policiju (41 posto), dok je u crkvu i vjerske institucije jednak postotak ispitanika, njih 33 posto, iskazalo i povjerenje i nepovjerenje.
O odlasku iz Hrvatske razmišlja trećina mladih
Skoro dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem iz Hrvatske, odnosno jedna trećina ih želi otići. S obzirom na istraživanje iz 2012. godine, 20 posto je više onih koji žele ostati u domovini. Ipak, ističe se, desetina mladih izražava jaku do vrlo jaku želju za odlaskom, dok isto toliko njih planira iseliti u sljedećih 6 mjeseci.
Kompletni studij Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019. možete pronaći ovdje
Izvor: HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
