Drugi svibanjski utorak donosi nova tri jezična savjeta. Ovoga puta odlučila sam se za sljedeće jezične savjete:
- Nekoliko riječi o glagolima ličiti, sličiti i nalikovati
- Jedemo li krumpir ili krompir?
- Jesmo li na zdravoj prehrani ili ishrani?
1. Ukoliko susretnemo prijatelje, rodbinu ili poznanike u društvu njihovih potomaka, odmah tražimo odgovor na pitanje „Na koga liči?“. Nitko ne pita na „Koga sliči ili nalikuje dijete?“:
Glagoli ličiti i sličiti nemaju isto značenje. Često u govoru čujemo da netko na nekoga sliči i liči komu. Glagol ličiti je stara riječ i od njega su nastale riječi naličiti, sličiti, uobličiti, izobličiti. Ima dva osnovna značenja: biti nekomu sličan i mazati bojom što. Danas se u jeziku upotrebljava drugo značenje (ličimo sobu). Od glagola ličiti nastala je imenica ličilac. Značenje glagola ličiti (biti sličan komu) izgubilo se u našem jeziku. Naš jezik daje dva glagola, a to su sličiti i nalikovati. Tako možemo reći da dijete sliči majci i nalikuje na majku.
2. U svakodnevnom govoru često čujemo riječ krompir. Hrvatskom standardnom jeziku pripada riječ krumpir. Naziv je nastao od njemačke riječi Grundbirne (zemljana kruška). U našem je jeziku ta njemačka riječ dobila oblik krumpir, a riječ krompir također pripada hrvatskom jeziku, ali je dio dijalekta i razgovornog jezika.
3. U savjetima nutricionista o kojima možemo svakodnevno čitati ili slušati, dakle, upotrebljavaju se obje riječi – i ishrana i prehrana te je opravdano zapitati se jesu li obje riječi u hrvatskom jeziku doista ravnopravne? Naši suvremeni rječnici nisu posve jednoznačni u odgovoru na to pitanje. Primjerice, u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika (2000.) svoju su rječničku natuknicu dobile obje riječi, bez naznačene uporabne prednosti jedne u odnosu na drugu. Tako je riječ ishrana opisana kao „način hranjenja; hranjenje“ pa se govori o dobroj / lošoj / nedovoljnoj ishrani, a prehrana je također „hranjenje“, odnosno „uzimanje hrane radi zadovoljenja potreba i funkcioniranje organizma“ pa je onda posve opravdano upotrijebiti i izraze dobra / loša / nedovoljna prehrana. U Rječniku hrvatskoga jezika Leksikografskoga zavoda (2000.) uz natuknicu ishrana upućuje se na zamjene riječima prehrana, odnosno hranidba, a ista je preporuka i u Razlikovnom rječniku hrvatskog ili srpskog jezika Vladimira Brodnjaka. Na prehranu nas upućuje i Institutov jezični savjetnik. Riječ prehrana ima prednost u odnosu na riječ ishrana bez obzira što se u literaturi katkada pronađe i preporuka da se riječ ishrana može uporabiti ako je riječ o životinjskom načinu hranjenja (npr. ishrana jaradi), a prehrana ljudskom; takvu razliku u značenjskoj uporabi ne treba stvarati.
Rubriku “Jezični savjeti” priprema Irina Marić,
volonterka Info centra za mlade Vukovar
