Institut sinergije znanosti i društva (ISZD) pokrenuo je projekt interaktivne vizualizacije javno dostupnih statističkih podataka o Hrvatskoj. U posljednjoj temi vizualno su obradili nezaposlenost i plaće u Hrvatskoj po općinama, gradovima i županijama.
Prema objavljenim podacima općine s najmanjom stopom nezaposlenosti su Pićan (3,32 posto) u Istarskoj, Lopar (4,07) u Primorsko-goranskoj i Varaždiske toplice (4,28) u Varaždinskoj županiji. Najveće stope nezaposlenosti zabilježene su u Jagodnjaku (43,1 posto) u Osječko-baranjskoj, Đulovcu (37 posto) i Donjim Kukuzarima 35,8 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Dunja Potočnik s ISZD-a u obradi podataka posebno se posvetila mladima i nezaposlenosti i kaže kako krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak i zadržavanje posla.
‘S druge je strane u Dalmatinskoj zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada. Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla’, obrazlaže Potočnik.
Smatra kako profesionalno usmjerenje mladih u značajnoj mjeri utječe na njihove šanse za zaposlenje, što je u posljednjih petnaestak godina ojačano i naglim porastom visokoškolski obrazovanih te regionalizacijom hrvatskog visokog školstva, odnosno otvaranjem velikog broja veleučilišta.
U posljednjih je petnaestak godina došlo do nagle ekspanzije broj studenata na svim hrvatskim visokoškolskim ustanovama, no s nejednolikom disperzijom preko različitih disciplina. Usto, ova je disperzija neusklađena s tržištem rada te je do najvećeg porasta došlo upravo u disciplinama kojima je tržište rada zasićeno, a koje su i velikim dijelom pokrivene novootvorenim visokoškolskim institucijama – društvene i humanističke znanosti – u kojima je došlo do porasta broj studenata od čak 80 posto. Zato je vrijeme u drugim disciplinama najveći ostvareni rast u broju studenata iznosio tek oko 20 posto, što je doprinijelo daljnjem nepovoljnom položaju mladih koji su diplomirali u prvo spomenutim disciplinama. Kada se zbroje svi navedeni čimbenici, jasno je kako će udio nezaposlenih mladih po pojedinim regijama biti vrlo različit’, kazala je Potočnik.
Navodi kao je starija skupina mladih – tridesetogodišnjaci – u nešto povoljnijem položaju od svojih mlađih kolega, a udio nezaposlenih mladih ove dobi po županijama daje vrlo sličnu sliku županija kao i u prethodnom slučaju.
‘To znači da i u ovom slučaju tridesetogodišnjaci Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske i Primorske županije lakše pronalaze posao od svojih vršnjaka u drugim županijama, a kretanje broja nezaposlenih u ovoj dobnoj skupni na godišnjoj bazi prolazi kroz manje turbulentne promjene nego u drugim županijama. Nasuprot njima, mladi Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije osjećaju snažnije posljedice visokog udjela nezaposlenih tridesetogodišnjaka u radno sposobnim mladima ove dobi’, istaknula je Potočnik.
Detaljan pregled nezaposlenosti i plaća u svim općinama i gradovima možete pogledati OVDJE.
Izvor: tportal.hr
