Medijska pismenost i usavršavanje mogu nam pomoći u lakšem prepoznavanju dezinformacija i lažnih vijesti. One su gotovo svakodnevno prisutne u medijskom prostoru, a trenutno se upozorava javnost na problem širenja lažnih vijesti koje se plasiraju u cijelom svijetu vezano uz pandemiju koronavirusa.
Dezinformacije možemo definirati kao one informacije koje imaju neko od sljedećih obilježja:
• zavaravajuće su
• izmišljene,
• nisu točne,
• govore o događajima koji se nikad nisu dogodili
• prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene te najave događaja koji se nikada neće dogoditi,
• narušavaju povjerenje u društvu
Lažne vijesti su puno uži pojam od koncepta dezinformacija. Cilj je lažnih vijesti, koje se zapravo zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“, zavaravanje i manipuliranje publikom.
Donosimo savjete kako lakše možete prepoznati dezinformacije i lažne vijesti.
1. Nemojte pročitati samo naslov! Jedan od načina kako se šire lažne vijesti leži u činjenici da površno pročitamo samo naslov, a ne cijeli članak. Ako nam je naslov privlačan, podijelimo lažnu vijest i time sami širimo dezinformacije. Zato pročitajte cijeli članak.
2. Provjerite tko je objavio vijest! Provjerite domenu i izgled stranice. Ako vam se izvor informacije – npr. neka internetska stranica ili portal – učine nepoznatima, to bi trebalo u vama pobuditi sumnju. Preko neke tražilice provjerite tko stoji iza vijesti, pogledajte i druge članke tog izvora kako biste zaključili je li izvor vjerodostojan ili nije. Prave medijske organizacije imaju vlastitu domenu. Ponekad lažne stranice izgledaju kao i prave, ali domena je drugačija. Pripazite na stranice koje završavaju na ‘com.co’ ili ‘lo’(primjerice Newslo). Pripazite i na stranice koje sadrže riječi ‘wordpress’ i ‘blogger’ jer je u tom slučaju
riječ o osobnom blogu i stavu pojedinca, a ne medijske organizacije“, tj. neke ustanove, nakladnika ili izdavačke kuće.
3. Provjerite impressum. Proučite informacije o vlasnicima, uredništvu, novinarima. Ako je riječ o pravom mediju, te ćete informacije moći pronaći i na drugim mjestima. Proučite uvjete korištenja, u njima može biti naglašeno o kakvoj se stranici radi.
4. Provjerite datum i vrijeme objave! Još jedan općeniti element kod lažnih vijesti je da prenose neku
staru vijest, a ljude navode na pomisao da se to događa baš sada. Provjerom datuma i vremena objave
izuzetno brzo možemo otkriti je li riječ o „recikliranoj“ vijesti i na taj način spriječiti dovođenje u zabludu i drugih osoba.
5. Provjerite tko je autor! Jednostavnom provjerom autora teksta otkrit ćemo mnogo informacija o
izvoru vijesti. Pogledajte tekstove koje je taj autor napisao ranije jer vam oni jasno govore o tome je li
novinar vjerodostojan ili u svojim ranijim člancima publiku dovodi u zabludu.
6. Provjerite korištene poveznice i izvore! Provjerite izvještavanje drugih medija o tom događaju.Nedostatak poveznica ili izostavljanje izvora jasan su znak upozorenja na lažnu vijest. No, vodite računa i o drugoj strani medalje: naime, lažni internetski portali često znaju navoditi velik broj poveznica koje nas vode do obmanjujućih ili lažnih informacija. Ako je riječ o istinitom sadržaju, navedeni će događaj ili informaciju prenijeti i drugi mediji. Ako se ona u njima ne pojavi – sumnjajte u njezinu vjerodostojnost.
7. Provjerite upitne citate i fotografije! Autori lažnih vijesti s nevjerojatnom lakoćom izmišljaju citate te ih mogu čak pripisati i vrlo poznatim javnim osobama. Vrlo lako uzmu fotografiju s nekoga ranijeg događaja te ju samo objave uz svoju lažnu vijest. Njihovu prijevaru lako ćete otkriti uz pomoć bilo koje tražilice ili uz pomoć aplikacije TinEye.
8. Čuvajte se potvrde vaših stavova! Ljudi su vrlo često skloni pratiti teme koje potvrđuju njihov pogled na svijet. Lažne su vijesti oblikovane i napisane tako da u čitateljima pobude emociju i potvrde njihova stajališta. Zato je puno važnije provjeriti temelje li se vijesti na činjenicama, nego li ih podijeliti s drugima samo zato što podupiru određenu stranu, argument ili političko uvjerenje koje vam je blisko.
9. Provjerite vijest kod drugih izvora! Ako vam se vijest učini sumnjivom ili mislite da u njoj nešto nedostaje, potražite prenose li ju drugi izvori, tj. mediji. Ako ostali pouzdani izvori ne prenose tu vijest, vrlo je vjerojatno da je riječ o lažnoj vijesti.
10. Razmislite prije nego podijelite! Izvori lažnih vijesti oslanjaju se na to da će čitatelji dijeliti i širiti njihove sadržaje. Te lažne vijesti mogu vrlo brzo nekontrolirano kružiti i imati štetne posljedice za one koji su uključeni u njih i kojima ih i vi dijelite.
Na portalu www.medijskapismenost.hr možete pronaći različite zadatke i kvizove kojima možete provjeriti svoju razinu medijske pismenosti kao i korisne teorijske prezentacije.
Ove godine izašao je dokumentarni film “Nakon istine: Dezinformacije i cijena lažnih vijesti” Film istražuje rastući fenomen „fake news“, lažnih vijesti u SAD-u i utjecaj koji dezinformacije, teorije zavjera i lažne vijesti imaju na prosječnog građanina. Također se bavi Film se fokusira na nekoliko visokoprofilnih izmišljenih priča iz posljednjih godina, a imale su utjecaj na stvarni svijet, uključujući i zloglasni slučaj „Pizzagate“, dezinformacijsku kampanju koja je utjecala na predsjedničke izbore 2016. g.
Izvor: www.medijskapismenost.hr
