„Novo normalno“ dovelo je niz promjena pa tako i onih u obrazovanju. Izgubila se socijalna komponenta, promijenjeni su uvjeti pa je sasvim očekivano da je i motivacija učenika za učenje znatno smanjena. Motivaciju možemo definirati kao neki oblik energije koji nas potiče na ostvarenje određenih ciljeva, a zbog cijele situacije, neizvjesnosti ishoda, umora, osjećaja bespomoćnosti i ostalih neugodnih emocija, normalno je da je motivacija narušena. Svima nam je ova situacija nova te se nalazimo u određenoj tranziciji i prilagođavamo svoje ponašanje. Učenjem gradimo sebe kao osobu i to nam je često opterećenje u novim okolnostima, a pogotovo sada. Fokus nam je sužen. Stoga zamisli sve strahove i vidi što će se dogoditi ako se ti strahovi ostvare. Pronađi alternativu i usmjeri se na trenutne planove jer ne znamo što se može dogoditi. I cijelo vrijeme reguliraj svoje emocije i ne padaj u paniku.
Smisao učenja
Pokušaj pronaći svrhu onoga čega učiš, ono što neposredno dobivaš time, ali i ono što ćeš dugoročno dobiti od onoga što naučiš. Razne osobe uče na različite načine i imaju različite stilove (auditivni, vizualni, kinestetički). Pronađi tehnike učenja koje najviše odgovaraju tvome stilu te poveži svoje interese s učenjem. Naš je uspjeh pod utjecajem nas samih i trebamo biti svjesni da učenje nikada nije uzalud jer to znanje uvijek nosimo sa sobom. Trebamo zauzeti stav da ne učimo za ocjene, ono vanjsko, već za buduće okolnosti, odnosno da je važno imati osnovna znanja jer nikada ne znamo kada će nam trebati te na taj način pronaći zadovoljstvo u samom učenju i razvijanju u svim smjerovima. Potrebno je povezati učenje sa svojim iskustvom, nečim što će nam trebati. S druge strane, ne trebamo stavljati previsoke ciljeve kako nas ne bi demotivirali.
Strukturiranje vremena i prostora
Napravi si plan za pojedini dan, npr. navečer napravi plan za sutrašnji dan. Osim toga, izbjegavaj zadaće za vikend je umor može utjecati na našu motivaciju, a odmor je svima potreban. Nemoj zaboraviti raditi na svojim vještinama samoregulacije. Zbog ogromne količine učenja i gradiva važno je napraviti plan učenja s važnim datumima. Potrebno je organizirati gradivo po danima, ali ostaviti i dane za demotivaciju, izvanredne okolnosti i ponavljanje. Ne trpaj se sadržajima koji trenutno nisu bitni kako ne bi zakrčio svoju memoriju. Samo kreni i nekuda ćeš se pomaknuti i pogledaj zatim unatrag da vidiš koliko si napravio. Ako ti je teško krenuti, pronađi nešto što te smiruje (npr. čaj od kamilice) kako bi se doveo u optimalno stanje, odnosno optimalnu razinu pobuđenosti koja je idealna za učenje. Uredi okolinu oko sebe, da nemaš distraktore i svakih pola sata se digni kako bi napravio neke vježbe i vratio se u optimalno stanje.
Podrška drugih
Ako nemaš dovoljno podrške od svoje okoline (roditelji, nastavnici), zamoli svoje kolege iz škole/s faksa da ti pomognu u motiviranju, da ti pomognu u vođenju plana i ciljeva. Zajedno ste u tome i trebate se međusobno bodriti. Također trebamo biti svjesni da određeno raspoloženje nije trajno, već da je samo trenutačno te da ni jedna motivacija nije stabilna, odnosno da ima fluktuacije. Često postoje određene pretpostavke da je drugima bolje, no potrebno je podijeliti svoje muke pa vidjeti da i drugi imaju muke. Možda nekome nešto nije jasno pa onda i nama bude lakše. U našoj kulturi razvijena je predrasuda da je pogriješiti jako loše, no nije važno koliko ćemo puta pasti, već koliko puta ćemo se dići. Svaku pogrešku trebamo gledati kao trenutnu stvar i kao priliku za učenje. Stoga je važno imati modele, prijatelje ili roditelje koji će nas motivirati jer je teško nositi se sam s tim svime u zahtjevnom i izazovnom periodu u životu. U slučaju da nemaš bliske osobe, uvijek možeš kontaktirati stručnu pomoć ili stručnu službu kako bi razgovarao i podijelio svoje probleme. Za razgovor je možeš prijaviti i putem poveznice.
Vizualizirati si, hrabriti se, pohvaliti se, nagraditi se
Pokušaj si vizualizirati što te čeka za dobar trud. Mnogi su slavni ljudi došli do uspjeha jer su bili uporni. Dozvoli si neugodne emocije, ali ne dozvoli da te preplave. Preporuča se davati si ohrabrujuće poruke ili čak pisati dnevnik kako bismo pratili naš proces učenja. Ne uči samo po natuknicama, već po svojim mislima i rečenicama, uči na glas te izgovaraj cijele rečenice kako bi ti gradivo ostalo, odnosno kako bi na drugi način pratio cijeli proces, kako bi se čuo. Pokušaj „gejmificirati“ učenje, napravi si razine učenja te se nakon svake odrađene razine stvarno nagradi. No budi ipak svjestan svojih granica, kada je vrijeme za odmor i nagradu te koji su tvoji kapaciteti.
Tekst: Ljubica Brigitte Nikić, apsolventica psihologije
