Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom, točnije Vijećem Europske unije, u prvoj polovini 2020. godine. Iako se o samom hrvatskom predsjedanju još ne priča puno, predsjedanje Europskom unijom donosi različite prilike za različite aktere, uključujući i organizacije civilnog društva pa je dobro navesti/ponoviti neke osnovne činjenice o Vijeću EU-a i značenju šestomjesečnog predsjedanja.

Za početak, Vijeće EU-a je institucija u kojoj sudjeluju vlade zemalja članica i predstavlja glavno tijelo za donošenje odluka u EU-u. Koordinira politike država članica, a zajedno s Europskim parlamentom dijeli zakonodavnu ulogu i donošenje proračunskih odluka u EU-u. Radi se jedinstvenom tijelu, koje se zapravo sastoji od 10 različitih formacija: opći poslovi;  vanjski poslovi; ekonomski i financijski poslovi; pravosuđe i unutarnji poslovi; zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i zaštita potrošača; konkurentnost (unutarnje tržište, industrija i istraživanje); promet, telekomunikacije i energija; poljodjelstvo i ribarstvo; zaštita okoliša; obrazovanje, mladi i kultura. U pravilu u radu Vijeća sudjeluju ministri vanjskih poslova, ali ako je tema vezana uz neke druge resore, sudjeluju resorni ministri (npr. ako je tema zaštita okoliša, sudjeluju ministri zaštite okoliša). Predsjedanje Vijećem je rotirajuće i svakih šest mjeseci druga država predsjeda Vijećem.

Država koja predsjeda, tj. preuzme vodeću ulogu u svim formacijama Vijeća EU-a na šest mjeseci (osim Vijeća za vanjske poslove), utvrđuje dnevni red i program rada u Vijeću u tom periodu, ima priliku oblikovati prioritete unutar EU-a, ali isto tako ima i dužnost biti neutralna i nepristrana.

Među glavnim zadacima predsjedavajuće države je postizanje konsenzusa ili sporazuma među svim državama članicama, osiguravanje kontinuiteta rada Europske unije u Vijeću te stalna suradnja s Glavnim tajništvom Vijeća.  Uz to, država ima ulogu predstavljanja Vijeća drugim institucijama EU-a kroz olakšavanje odnosa Vijeća s drugima institucijama EU-a te postizanje sporazuma o zakonima s Komisijom i Parlamentom, neformalne pregovore i sastanke Odbora za mirenje.

Razdoblje predsjedanja određene države iznimna je prilika i za organizacije civilnog društva u smislu podizanja svijesti, komunikacije i zagovaranja (na nacionalnoj i EU razini, tijekom i nakon predsjedanja), a ključ dobrog zagovaranja je pravovremena priprema i razrađena zagovaračka strategija, što znači da je za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj pravo vrijeme za početak priprema.