„Potreban je još jedan Newton da bi se shvatio Newton“, riječi su jednog njegovog učenika. Einsten je opisao Newtona kao osobu za kojega je priroda bila potpuno otvorena knjiga, čija je slova tumačio bez i najmanjeg napora. Isaac Newton, bez ikakvih dvojbi, predstavlja genij koji je zauvijek promijenio svijet.
Isaac Newton, rođen je u Woolsthorpu (Engleska) dva sata nakon ponoći, na Božićno jutro 25. prosinca 1642. godine. Sin je majke Hanne Ayscough i oca koji se također zvao Isaac. Isaac mlađi ostao je bez oca i prije nego je došao na svijet. Naime, samo pet mjeseci nakon udaje, Hanna je postala udovica u čijim se rukama sada našlo sve ono o čemu se njezin muž kao veliki zemljoposjednik brinuo do smrti. Radilo se o stotinama hektara zemlje, stoke, žita i preostalog kućanstva. Hanna se našla u nezavidnoj situaciji kao samohrana majka. Priča se da je vrlo malo falilo da Isaac ne preživi nakon poroda, beba je bila toliko krhka i sitna da su se svi bojali ishoda, na svu sreću i zbog brze intervencije medicinskog osoblja sve je prošlo u najboljem redu. Međutim, kada je Newton odrastao, dalo se primjetiti da je daleko sitniji i niži od svojih vršnjaka i od prosječnog engleza tog doba. Isaac je još bio mala beba kada se Hanna ponovno udala za bogatog udovca Barnabasa Smitha čije je bogatsvo naslijedila nakon njegove smrti.
Isaac Newton svoje je djetinjstvo proveo vrlo turbulentno. Često je ulazio u fizičke sukobe sa svojim vršnjacima i nije pretjerano obraćao pozornost na njihove igre, a sam se zabavljao izrađivanjem različitih predmeta od drveta koje je i proučavao. Bio je usamljenik, čvrsto uvjeren u činjenicu da je, iako fizički slabiji, kognitivno nadmoćniji od svojih vršnjaka. Ta usamljenost pratit će ga i kroz cijeli život. Postoji priča da je Newton pobijedio svoje vršnjake u skoku u dalj i na taj ih način posramio s obzirom da su ga često zadirkivali. Navodno je dobro uračunao utjecaj vjetra što mu je omogućilo da skoči dalje od ostalih. Ali isto tako, da je mogao točno reći koliko je sati po tome kako se kreće područje sjene na zidu svoje radne sobe.
Nakon što je završio elementarnu školu (15 godina), majka mu je rekla kako bi sada bilo dosta školovanja i da bi najbolje bilo da sav svoj fokus i rad usmjeri prema tome da bude dobar zemljoposjednik. Dugo se opirao toj ideji u želji da nastavi svoje školovanje, što njegovu majku baš i nije previše zanimalo. On je taj posao radio vrlo aljkavo i nemarno, ovce su mu znale zalutati, pšenica je propala, a on se često i zaboravio vratiti kući na ručak. Majka je vidjela da to tako baš i neće ići i na nagovor svojeg brata Williama kojemu je najviše vjerovala, dopustila je Isaacu da se dalje školuje. Tako je Isaac Newton krenuo je Trinity College u Cambridgeu. Majka, iako je naslijedila veliko bogatstvo, odlučila je pustiti da se Isaac sam snađe i uz studiranje radi svakakve poslove kako bi sam sebi mogao omogućiti sve što je htio. Taj period za njega bio je dosta težak, radio je svašta, ali njegovu želju za školovanjem ni to nije moglo zaustaviti.
Period nakon njegove diplome je period velike kuge, koja je zahvatila područje oko sveučilišta, što ga je primoralo da se vrati kući gdje će biti iduće dvije godine. Kasnije će taj period Newton sam opisati kao vrijeme u kojem je bio najproduktivniji. Sva svoja otkrića na području matematike, mehanike i optike, predstavit će kroz krunu njegova rada, a to je bila knjiga „Principia Mathematica“ 1687. godine. U toj knjizi moguće je i pronaći ono što predstavlja okosnicu fizike kroz osnovnu i srednju školu, a to su Newtonova tri aksioma ili zakona. Prvi zakon nam kaže da će tijelo ostati u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu skroz dok na njega ne djeluje neka vanjska sila koja će to stanje promijeniti. Drugi zakon (temeljni zakon klasične mehanike) govori o tome da je ubrzanje tijela pod utjecajem neke sile razmjerno sili, a obrnuto razmjerno njegovoj masi. I treći zakon, onaj koji često i iskusimo kroz život, zove se zakon akcije i reakcije i opisuje sile kojima dva tijela djeluju međusobno jedno na drugo. Te sile imaju isti intenzitet i pravac, ali su suprotnih smjerova. Akcija je uvijek praćena jednakom i suprotno usmjerenom reakcijom. Isto tako, ne smijemo ni zaboraviti Newtonov zakon univerzalne gravitacije koji govori da se sva tijela međusobno privlače silom koja će biti manja što je veća udaljenost između tijela. Što znači da jabuka privlači Zemlju na isti način kako i Zemlja privlači jabuku. To saznanje Newton je vješto poistovjetio i na sva nebeska tijela.
Isaac Newton ostao je raditi kao profesor na Cambridgeu i od svih predmeta izabrao predavati optiku, a na tom području je također intenzivno radio. Zaključio je kako se svejtlost sastoji od čestica i tako razvio čestičnu (korpuskularnu) teoriju svjetlosti. Sve eksperimente radio je tako što je proučavao lom svjetlosti na staklenoj prizmi. Također, zaključio je kako se sunčeva svjetlost sastoji od „miksa“ svih duginih boja.
Slika 2. Newtonov crtež svjetlosti koja prolazi kroz jednu prizmu, pa kroz drugu prizmu. Boje se ne mijenjaju. [1]
Godinu dana prije svoje smrti, 1727. godine, posjetio ga je prijatelj William Stukeley, koji je pričao da su nakon ručka izašli u dvorište kako bi popili čaj u sjeni drveta s jabukama. U tom trenutku Newton mu je rekao kako je često tako izlazio u dvorište, sjediti i razmišljati te da ga je baš na ovom mjestu dopala misao o gravitaciji.
Slika 3. “Newtonovo drvo” u Woolsthorpu. [3]
Isaac Newton jedan je od najznačajnijih ljudi u povijesti čovječanstva. Usamljeno ljudsko biće koje je većinu vremena provelo sjedeći za stolom. Naoružan samo pisaćim perom, tintom i hrpom bijelih papira, izračunavajući kako kozmos funkcionira. Mislilac koji se igrao svojim idejama i mehanizmima. Kao rezultat dobio je šačicu jednadžbi kojom opisujemo događaje koji se zbivaju oko nas, kroz vrlo snažnu, konciznu, jasnu i elegantnu matematiku. Kako je sam za sebe jednom prilikom rekao: „Ja sam samo dječak koji se igra na obali i bira savršene kamenčiće.“
Autor: Dejan Gemeri
LITERATURA:
[1] Gale E. Christianson (2005), Isaac Newton
[2] Rob Lliffe (2007), Newton – A Very Short Introduction
[3] https://hr.wikipedia.org/wiki/Isaac_Newton
