U javnosti i medijima češto se govori o nekom “pravu na pristup informacija” kao našem temeljnom ljudskom pravu, a najčešće ni ne znamo što ono zapravo znači i kako ga mi kao građani možemo koristiti.
Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno brojnim međunarodnim konvencijama te samim Ustavom RH (čl. 38., st.4.) i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15).
Zakon o pravu na pristup informacijama, usklađen s europskom pravnom stečevinom, uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti. Njime je previđen i Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo, čija je zadaća da štiti, prati i promiče Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama.
Pravo na pristup informacijama ostvaruje se na dva načina: proaktivnom objavom informacija na Internet stranicama tijela javne vlasti te upućivanjem zahtjeva za pristup informacijama tijelu javne vlasti. Ono obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, tj. da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.
Što je, u ovom slučaju, informacija?
Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Što je ponovna upotreba informacija?
Ponovna uporaba informacija je uporaba informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu drukčiju od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene.
Kada su podaci, namijenjeni ponovnoj uporabi, javno objavljeni na Internet stranici tijela javne vlasti tako da ih svatko može slobodno koristiti u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, radi se o otvorenim podacima. Državni portal koji služi za objavu otvorenih podataka je Portal otvorenih podataka, koji predstavlja svojevrsni katalog metapodataka.
Tko su tijela javne uprave?
Tijela javne vlasti su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja, i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.
Postoje li ograničenja prava na pristup informacijama?
Tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka, a o kojim je situacijama riječ doznaj OVDJE.
Tko je službenik/ca za informiranje i za koje poslove je zadužen/na?
Službenik za informiranje je osoba mjerodavna za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama zaposlena u tijelu javne vlasti.
Koji su rokovi za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama?
Tijelo javne vlasti obvezno je riješiti zahtjev za pristup informacijama najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Tvoje je pravo da tražiš i dobiješ informacije koje te zanimaju.
Ako ne znaš odakle bi krenuo/la, pomoći ti mogu imamopravoznati.org i gong.hr.
Izvor: pristupinfo.hr
imamopravoznati.org
gong.hr
transparency.hr
