UNICEF: Mentalno zdravlje adolescenata vrlo je složeno, nedovoljno proučavano i nedovoljno financirano
Intervencije promicanja mentalnog zdravlja i prevencije imaju za cilj ojačati sposobnost pojedinca da regulira emocije, poboljšati alternative rizičnom ponašanju, izgraditi otpornost na upravljanje teškim situacijama i nevoljama te promicati društveno okruženje i društvene mreže podrške.
U svijetu najmanje 13% ljudi u dobi između 10 i 19 godina živi s dijagnosticiranim poremećajem mentalnog zdravlja, prema izvješću o stanju djece u svijetu, koje je objavio UNICEF. Organizacija navodi da je mentalno zdravlje adolescenata vrlo složeno, nedovoljno proučavano i nedovoljno financirano. Anksioznost i depresija čine više od 40% poremećaja mentalnog zdravlja među mladima (od 10 do 19 godina). UNICEF također izvještava da je u svijetu samoubojstvo četvrti najčešći uzrok smrti među adolescentima (u dobi od 15 do 19 godina). U istočnoj Europi i središnjoj Aziji, samoubojstvo je vodeći uzrok smrti mladih u toj dobnoj skupini – i to je drugi po veličini uzrok u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi.
Nažalost, čini se da psihički problemi među mladima rastu. Iako se većina poremećaja mentalnog zdravlja javlja tijekom adolescencije, UNICEF kaže da je samo jedna trećina ulaganja u istraživanje mentalnog zdravlja usmjerena na mlade ljude. Štoviše, samo istraživanje pati od fragmentacije – uključeni znanstvenici obično rade unutar nekih ključnih disciplina, kao što su psihijatrija, pedijatrija, psihologija i epidemiologija, a veze između istraživanja i zdravstvenih usluga često su slabe. To znači da su učinkoviti oblici prevencije i liječenja ograničeni i da im nedostaje dobro razumijevanje što djeluje, u kojem kontekstu i zašto.
Neka istraživanja pokazuju da poboljšanje kognitivnih i međuljudskih vještina mladih ljudi može biti učinkovitije u prevenciji i liječenju anksioznosti i depresije u određenim okolnostima. Adolescencija je ključno razdoblje za razvoj društvenih i emocionalnih navika važnih za mentalno blagostanje. To uključuje zdrave navike poput: redovitog vježbanja, razvijanje vještina suočavanja, rješavanja problema i međuljudskih vještina te učenje upravljanja emocijama. Zaštitno okruženje i okruženje podrške u obitelji, školi i široj zajednici su također iznimno važni.
Cjelokupni uvid u istraživanje UNICEF-a na ovu temu pročitaj ovdje.
Izvor: studentski.hr