Zašto vježbamo?
Najčešće zbog fizičkog izgleda, želimo smršaviti zbog nadolazećeg ljeta i/ili oblikovati tijelo poput savršeno isklesanih modela na instagram profilima i sl. Međutim, netko trenira zbog izbacivanja nakupljenog stresa i/ili dobrog osjećanja nakon treninga, tako dobro poznatog svim zaljubljenicima u vježbanje, ugodnog umora i opuštenosti te brzog usnivanja. Također, pokazalo se da vježbanjem nekoliko mjeseci, godinu i duže postajemo svjesni da nam vježbanje utječe na cjelokupno raspoloženje, daje nam energiju, poboljšava pamćenje i koncentraciju.
Dakle, u kakvoj su zapravo vezi mentalno zdravlje i vježbanje kao vrsta tjelesne aktivnosti? Što su pokazala istraživanja?
Mentalno zdravlje je, prema definiciji Svjetske zdravstvena organizacije, stanje dobrobiti u kojemu svaki čovjek shvaća svoje mogućnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, raditi produktivno i doprinijeti svojoj zajednici. Dakle, uključuje kognitivno, emocionalno i socijalno blagostanje.
Tjelesna aktivnost je svaki oblik kretanja tijela koji povećava potrošnju energije, uključuje vježbanje, treninge i natjecanje, intenzivan stručni rad, kućanske poslove, i druge aktivnosti koje zahtijevaju tjelesni napor.
Pozitivan utjecaj vježbanja na tjelesno zdravlje već je čvrsto dokazan. Poznato je, između ostalog, da tjelesne aktivnosti smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak, ublažavaju posljedice dijabetesa i reguliraju tjelesnu težinu, dakle, unapređuju opći zdravstveni status te preveniraju bolesti. Od najranijeg djetinjstva tjelesno vježbanje pozitivno djeluje na rast i razvoj, te funkcionalne sposobnosti organizma.
Budući da su pozitivni učinci tjelesne aktivnosti i redovite tjelovježbe na zdravlje uočeni i dokazani u svim dobnim skupinama u nizu različitih longitudinalnih istraživanja, Svjetska zdravstvena organizacija je razvila preporuke i smjernice za tjelesnu aktivnost i redovitu tjelovježbu.
Također, brojne literature ističu niz dobrobiti vježbanja na mentalno zdravlje:
- Podizanje energije
Aerobno vježbanje povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Preporuka je započeti sa samo nekoliko minuta tjelovježbe dnevno i s vremenom produživati vježbanje kako bi se osjećali energičnije.
- Podizanje raspoloženja
Poboljšavanje raspoloženja s tjelovježbom je jedan od najčešće proučavanih mehanizama koji povezuje tjelovježbu s mentalnim zdravljem, kako kroz akutno poboljšanje raspoloženja tako i poboljšanjem regulacije emocija tijekom stresnih životnih okolnosti.
- Osjećaj zadovoljstva zbog povećavanja količine dopamina i serotonina
- Otpornost na stres zbog smanjenja količine kortizola – „hormona stresa“ Naime, istraživanja su pokazala da kada se suočite s mentalnim ili emocionalnim izazovima u životu, tjelovježba vam može pomoći da izgradite otpornost i da se nosite na zdrav način, umjesto da pribjegavate alkoholu, drogama ili drugim negativnim ponašanjima koja u konačnici samo pogoršavaju vaše simptome. Kad ste pod stresom vaši su mišići napeti, posebno na licu, vratu i ramenima, zbog čega imate bolove u leđima ili vratu ili bolne glavobolje. Možda osjećate stezanje u prsima, lupanje pulsa ili grčeve mišića. Također možete osjetiti probleme kao što su nesanica, žgaravica, bol u trbuhu, proljev ili učestalo mokrenje. Briga i nelagoda zbog tih fizičkih simptoma dovode do još većeg stresa stvarajući začarani krug kojeg vježbanjem prekidamo. Naime, osim što oslobađa endorfine u mozgu, tjelesna aktivnost pomaže opuštanju mišića i ublažavanju napetosti u tijelu.
- Ublažavanje depresije
Cjelokupni tekst “Vježbanje i mentalno zdravlje” autorke Dine Klarić možete pročitati ovdje.
Izvor: mladi.hr
