„O jeziku, rode, da ti pojem!“
Svake se godine dana 21. veljače u Hrvatskoj i svijetu obilježava Međunarodni dan materinjeg jezika. Obilježavanje ovoga dana utemeljila je 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) s ciljem očuvanja lingivističke raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinjem jeziku.
Od 2000. obilježava s ciljem promocije „jedinstva u raznolikosti“, međunarodnog dijaloga, razumijevanja i tolerancije te višejezičnosti diljem svijeta. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2008. godinu proglasila je Međunarodnom godinom jezika. Ove godine naglasak je stavljen na znanstvena istraživanja uloge lokalnih (manjinskih) jezika u promociji tradicionalnog znanja, te njihov doprinos isticanju glavnih problema vezanih za građane u globalnom kontekstu.
Prema njihovim podatcima, gotovo 43% od postojećih 6000 jezika je pod prijetnjom izumiranja uslijed globalizacije, a otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna. Izumiranja jezika znače gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine. U kontekstu globalnih ciljeva održivog razvoja (SDG), obrazovanje na materinjem jeziku ključno je u ostvarivanju ciljeva 4.6 i 4.7 kojima se doprinosi cilju 4 – „Osigurati inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i promovirati mogućnost cjeloživotnog učenja“.
Uloga materinskog jezika dolazi do izražaja u razvoju komunikacijskih vještina, kreativnosti, oblikovanju svijesti i identiteta. Jezici predstavljaju snažan instrument očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine, a neposredno utječu i na gospodarski razvoj. Dominantni svjetski jezici kao što su engleski, francuski, španjolski, ruski i kineski, danas intenzivno potiskuju manjinske jezike, što dokazuje „Atlas svjetskih jezika kojima prijeti nestanak“. Budući da je jezična raznolikost neodvojiva od biološke raznolikosti, gubitak samo jednog jezika predstavlja gubitak za cjelokupni životni potencijal na zemlji, ističe UNESCO. Materinski je jezik prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji, a stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja i u kasnijem učenju drugih jezika. On je važan faktor u osjećaju pripadnosti svome narodu.
Međunarodnim danom materinskog jezika želi se podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja. Naš je jezik stoljećima bio potisnut i mijenjan, a Hrvati su ga morali spašavati na razne načine. Ipak, povijest se poigrala s našim jezikom i usprkos borbi za svoj jezik, godine potiskivanja su učinile svoje, a tome svjedoči iskrivljena uporaba pojedinih riječi i krivo navođenje pojedinih imena. Današnji je dan prilika da ponovimo tvrdnju o pravu na posebnost vlastitog jezika, koji je neotuđiv dio našeg identiteta. Zahvaljujući njemu možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i iskustva. U težnji čovjeka da spozna svijet, materinski jezik stoji na početku kao neosporni uvjet. Naše mišljenje, svijest i kreativnost upućeni su na njega kao na neupitno počelo.
Upravo je današnji dan Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije šest godina uzeo kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji završava 17. ožujka, na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika”. Na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na „Misal po zakonu rimskoga dvora” iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom. Tako Mjesec hrvatskoga jezika počinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.
I za kraj ostaju nam stihovi velikoga pjesnika Petra Preradovića s podsjetnikom na veliku ulogu jezika u oblikovanju života i identiteta pojedinca.
O jeziku, rode, da ti pojem
O jeziku milom tvom i mojem!
O preslatkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu slatke bajke,
Koga šaptom i romonom
Duši ti se svijest probudi
Te ti spozna i uvidje
Da ti bolje nije nigdje
Do na tvoje majke grudi!
Petar Preradović, Rodu o jeziku
Autorica: Irina Marić, prof.
