Koliko je izgled važan za razgovor za posao?

Koliko je izgled danas važan za posao, bilo kad ga tražimo, bilo da bismo poslije napredovali? Pogledajte što otkriva istraživanje.

Istraživanje je provedeno  na uzorku od gotovo 1000 ljudi, najvećim dijelom (81,5 posto) u dobi od 25 do 44 godine, među kojima je dvije trećine činilo urbano stanovništvo. Sudjelovalo je 70 posto žena i 30 posto muškaraca.

Odgovori podržavaju kulturni standard dvostrukog odnosa prema ljepoti: pokazuje se da se ispitanici osjećaju ugodno s vlastitim dobrim izgledom, ali tuđi mogu doživjeti kao svojevrsnu prijetnju.

Primjerice, više od dvije trećine ispitanika smatra da atraktivan fizički izgled neke osobe može imati čak i negativan utjecaj na osobe u njezinu poslovnom okruženju: polovina od te dvije trećine (33,9 posto) smatra da se to odnosi i na muškarce i na žene, a druga polovina (također 33,9 posto) da to vrijedi samo za zgodne žene, ne i za muškarce. Pritom, međutim, moramo uzeti u obzir strukturu uzorka – dvostruko više žena – što možda ove rezultate čini nešto očekivanijima i baca na njih drugo svjetlo: žene su na poslu možda jednostavno osjetljivije na kolegice nego na kolege.

Čak 80 posto ispitanika smatra da osobe izrazito ugodne vanjštine imaju prednost u poslovnom okruženju, najviše prilikom samog zapošljavanja (44,8 posto), ah i u širem smislu fleksibilnosti i razumijevanja nadređenih u svakodnevnim poslovnim situacijama (34 posto).

Da je dobar izgled također pretpostavka za promaknuće i povišicu, smatra gotovo svaki peti ispitanik (17 posto), što je, iako u postocima manje od prethodnih kategorija, iznenađujuće mnogo. Čak 47,6 posto ispitanika smatra da to vrijedi za oba spola; drugim riječima, da dobar izgled općenito funkcionira kao diskriminativna kategorija i “zgodni” su u prednosti bez obzira na spol.

Zanimalo nas je, nadalje, koliko odgovori anketiranih uistinu ocrtavaju stvarno stanje. Zato smo ih pitali ima li u njihovoj konkretnoj tvrtki osoba koje su posao dobile zahvaljujući fizičkom izgledu. I dok je potvrdan odgovor nešto manje od četvrtine dalo (23,8 posto), više od dvije trećine reklo ih je da u njihovoj tvrtki nema takvih slučajeva (29,2 posto) ili da oni za njih ne znaju (39,3 posto). To pokazuje kako je velik dio odgovora subjektivna procjena općeg stanja, a ne odraz realne situacije. Potvrđuju to i iskustva samih ispitanika: 42,3 posto ih smatra da fizički izgled ipak vrijedi manje od obrazovanja i iskustva, naspram svega 11,9 posto koji smatraju da je izgled važniji od potonjih kategorija. Ipak, gotovo polovina ispitanika (45,8 posto) smatra da izgled vrijedi jednako kao i obrazovanje i radno iskustvo.

Također, nešto manje od dvije trećine ispitanika nije moglo sa sigurnošću ustvrditi da njihova tvrtka posvećuje posebnu pozornost fizičkom izgledu. Dok ih 79 posto općenito smatra da su osobe koje dobro izgledaju u prednosti pred ostalima, samo nešto više od jedne trećine (34,5 posto) misli da se to odnosi i na njihovu kompaniju.

I na kraju – let’s go shopping! Dvije trećine ispitanika priznaju da radi posla troše više novca na svoj izgled, pri čemu je uočljivo velik disbalans između izdataka za odjeću i za kozmetiku: više od 60 posto ispitanika više troši na odjeću, a svega nešto više od 30 posto za kozmetiku.

Ako vam izgled i pomogne u osvajanju neke uredske pozicije, teško će vam pomoći da je zadržite ako ga ne prate i druge kvalitete. Također, iako je važnost izgleda u iznenađujuće mnogo odgovora izjednačena s važnošću iskustva i obrazovanja, kad im se postavi pitanje stvarnih iskustava, a ne subjektivnih procjena, ispitanici ipak svjedoče da sam izgled, bez druge vrste kvalifikacija, dugoročno teško može biti dovoljan za bolju karijeru.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (73,2 posto) izrazito su ili uglavnom zadovoljne svojim izgledom, dok je nezadovoljnih samo 5 posto, a neutralnih oko petine (22 posto). Također, dvije se trećine (67,1 posto) vole urediti za posao, naspram tek 8,7 posto njih koji niti se uređuju niti im je uređivanje važno. Očito je riječ o kombinaciji ugodnog i korisnog jer četiri petine ispitanika (79,8 posto) smatra da se isplati ulagati u svoj poslovni izgled.

U tom svjetlu očekivano je da bi se dvostruko više ispitanika, kada bi im to pomoglo u karijeri, odlučilo za manje invazivne korekcijske zahvate (poput kozmetičkih tretmana – 49,4 posto) nego za veće (poput kirurškog zahvata – 22 posto).

Dio objašnjenja zašto naši ispitanici visoko vrednuju fizički izgled, štoviše, smatraju ga diskriminativnim u korporativnom okruženju, dijelom vjerojatno potječe i iz njihove strukture. Gotovo 50 posto njih zaposleno je u administraciji, marketingu, trgovini, financijama i osiguranju, što govori o tome da zahvaljujući svojoj profesiji dolaze u kontakt s partnerima i klijentima te na neki način izvana reprezentiraju svoju korporaciju iako nisu menadžeri (kojih je u anketi sudjelovalo tek 3,5 posto).

Kod takvih profesija moguće je zamisliti da tranzicijski poslodavci – opravdano ili ne – na fizički izgled i opću pojavu stavljaju jači akcent nego u drugim odjelima iste korporacije. Uglavnom, u cjelokupnoj poslovnoj klimi neka su zanimanja očito više “opterećena” izgledom od drugih.

U tome možda leži objašnjenje zašto tako visok postotak ispitanika izgled smatra jednako važnim kao i obrazovanje i radno iskustvo – u njihovu slučaju to bi moglo biti istina.
Više informacija o istraživanju pogledajte OVDJE.

Izvor: www.posao.hr