Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. UNESCO-ov dokument 16/C iz 1970. godine kaže „Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.“
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: „…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku…“ Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda (na žalost, u praksi još uvijek nepostignute). Bit će da nije slučajno da je Međunarodni dan materinskoga jezika prihvaćen na prijedlog Bangladeša. Kada je 1947. u Britanskoj Indiji prestala britanska kolonijalna vlast, stvorene su dvije neovisne države, Indijska Unija (s hinduskom vjerskom većinom) i Pakistan (s muslimanskom većinom). Bile su podijeljene i neke indijske etničke provincije. Tako je Bengalija podijeljena na indijsku saveznu državu Zapadni Bengal (glavni grad Kalkuta) i na nekadanju pakistansku pokrajinu Istočni Bengal, teritorijalno nepovezanu s glavninom Pakistana. Pakistanska je vlada provodila centralističku politiku. Među ostalim je nametala jezik urdu cijelomu ondašnjem Pakistanu. To je bio jedan od razloga ratu u kojem je u Istočnom Bengalu godine 1971. proglašena neovisna država Bangladeš (glavni grad Dhaka), s bengalskim kao službenim jezikom (uglavnom istim kao u indijskoj saveznoj državi Zapadni Bengal). Materinski je jezik blago prema kojemu se svaki čovjek mora odnositi i s ljubavi i s poštovanjem. I svakomu bi to moralo biti omogućeno, bar prema riječima iz Deklaracije citirane na početku ovog teksta. Ali prosječan bi Europejac bio iznenađen kada bi saznao kolikim je ljudima to onemogućeno i u samoj Europi, a da se i ne govori o drugim kontinentima, prije svega o Africi. Čak Francuska, tradicionalan simbol ljudskih prava, u pogledu materinskoga jezika Bretonaca i Korzikanaca ponaša se krajnje diktatorski. No najgore je stanje u subsaharskoj Africi, osobito u bivšim francuskim kolonijama. Ne može se doduše reći da u takozvanoj Crnoj Africi nema baš nikakva napretka, ima ga ali samo u nekom smislu prije svega u bivšim britanskim kolonijama (time se ne želi reći da su Britanci humanije postupali u kolonijalno doba, naprotiv, ali nisu se otvoreno i organizirano trudili za nametanje engleskoga jezika). Danas u Crnoj Africi samo razmjerno neznatna privilegirana manjina vlada jezikom bivšega kolonizatora. To je u većini država danas jedini službeni jezik. Zato je ta manjina zapravo očito privilegirana i otvoreno se brine da se taj privilegij nastavi i u budućnosti. Danas se izvan Europe sukobljavaju tri procesa: imperijalističko forsiranje engleskoga ne samo kao jedinoga međunarodnoga, kastinsko čuvanje bivšega kolonijalnog jezika, i sporo, gotovo osmotsko napredovanje novih neeuropskih standardnih jezika. “Ono što je najgore i praktički sramotno jest da se međunarodna tijela i međunarodne organizacije prave kao da u tom pogledu nema nikakva problema.”
Problematika Hrvatskoga jezika: materinski, maternji ili materinji jezik?
Pridjev materinski u hrvatskome standardnome jeziku je najbolji izbor: najčešći je u upotrebi, a u rječnicima se pojavljuje još od 18. stoljeća. Nastao je dodavanjem sufiksa –inski na imenicu mater.
Pridjev maternji ne pripada standardnom jeziku.
Pridjev materinji se u standardnom jeziku smatra stilski obilježenim jer se imenici mater dodaje sufiks –inji , a takva je tvorba rijetka.Ovakav oblik pridjeva upotrebljava se rjeđe od materinski.
Tekst priredila Irina Marić, volonterka Info centra za mlade Vukovar
