Kako smo i najavili, od ovog utorka krećemo sa rubrikom “Jezični savjeti” u produkciji Irine Marić, profesorice hrvatskog jezika i književnosti i volonterka Info centra za mlade Vukovar.
- Što nam je za otvaranje ove rubrike priredila Irina saznajte i naučite u nastavku.
- Na početku školske ili nastavne godine?
Postoji li razlika u školskoj i nastavnoj godini? Da, postoji, školska i nastavna godina nisu sinonimi, ali se vrlo često u govoru i pismu krivo uporabljuju. Tako čitamo: „Na kraju školske godine u lipnju…“ ili „5. 9. krenula je nova školska godina.“. Ne, školska godina ne završava u lipnju i ne počinje prvim danom nastave. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi razlikuje školsku i nastavnu godinu.
Prema članku 48. stavak 1 “školska godina započinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza”. To znači da školska godina traje punih 365 dana. Naime, nastavna godina prema istom zakonu i istom članku jest razdoblje u kojem se održava nastava. Kako stoji u zakonu, “nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom”. Tako je ove godine nastavna godina počela 5. 9. 2022. i trajat će sve do 21. 6. 2023.
- O datumu i nadnevku
Nadnevak i datum znače isto. Datum ima šire značenje jer se odnosi i na kalendarski dan ili neki važan dan u povijesti. Riječ datum uporabljuje se i u frazemima (povijesni datum, visoki datum). U označavanju dana, mjeseca i godine obje su riječi pravilne. Datum je tuđica, riječ koja je u hrvatski jezik došla iz latinskoga jezika, a nadnevak je hrvatska riječ. Danas su obje riječi u jednakoj uporabi, ne postoji pravilo ispravka datuma u nadnevak. Ali na što bismo trebali obratiti pozornost kod pisanja datuma ili nadnevka? Kod pisanja datuma trebamo obratiti pozornost na sljedeća pravila:
Pravilo 1: Kod pisanja mjesta i datuma zarez se stavlja ako je oznaka mjesta u nominativu.
Vukovar, 12. 9. 2022.
Pravilo 2: Kad se oznaka mjesta nalazi u prijedložnom izrazu, zarez se kod pisanja datuma ne piše.
U Vukovaru 12. 9. 2022.
- Gdje, kamo i kuda?
Prilog „gdje“ označava mjesto na kojemu se tko ili što nalazi, prilogom „kamo“ pita se za cilj kretanja, a prilog „kuda“ određuje smjer. U uporabi ovih triju priloga često se griješi tako da se prilogom „gdje“ pita i za cilj i za smjer. Prilog „gde“ ne uporabljuje se uz glagole koji označuju kretanje.
Gdje – uvodi pitanje o mjestu na kojemu se tko ili što nalazi: Gdje si ostavio moju torbu?
Kuda – uvodi pitanje o smjeru kojim se tko ili što kreće: Kuda trebam ići do parka?
Kamo – uvodi pitanje o cilju kretanja: Kamo putuješ?
Do sljedećeg utorka lijep pozdrav!
Izvor: Irina Marić, prof., Vukovar
O rubrici „Jezični savjeti“ by Irina Marić
Ponukana brojnim jezičnim nepravilnostima koje su, nažalost, naša svakodnevica u govoru i pismu, odlučila sam se za rubriku „Jezični savjeti“ pa će možda netko od vas pronaći nešto za sebe kada se nađe u nekom od „jezičnih problema“.
U trinaestogodišnjem radu u srednjoškolskoj nastavi mogu zaključiti da u naše škole dolaze učenici koji u govoru i pismu uporabljuju brojne anglizme, nepravilne riječi i naglaske. Više nije problem samo č/ć, ije/je nego su problem strane riječi koje uz mlade govornike čak poprimaju našu deklinaciju i konjugaciju. Mladim govornicima to je sasvim normalna jezična pojava, ali ne i nama jezičarima (predavačima standardnoga jezika).
S ciljem osvješćivanja jezičnih pogrešaka u ovoj ću rubrici pokušati ukazati, kroz svakodnevne primjere, na najčešće jezične pogreške mladih.
Dva puta mjesečno, utorkom, moći ćete pročitati tri jezična savjeta.
